Domaće tržište stanova nije oživjelo unatoč Vladinu poticajnom programu kupnje stanova kao prve nekretnine. Zahvaljujući tim mjerama prodano je više stanova, ali to nije bitno utjecalo na tržište, ističe voditelj Centra nekretnina Domenico Devescovi.

„Nema interesa jer mladi nemaju stalno zaposlenje, prevladavaju strah i neizvjesnost za budućnost. Ništa se tu ne poklanja jer subvencije trebaju vratiti korisnici kredita. Vladinim se mjerama zapravo ne subvencioniraju kupci prvih nekretnina nego građevinske tvrtke. Umjesto da prisile građevinare da spuste cijene stanova, odnosno građanima ponude stvarne, bespovratne subvencije za kupnju prve nekretnine, oni prezaduženo stanovništvo nastoje uvući u daljnje zaduživanje“, ocjenjuje Ivan Bižanović, vlasnik Lika nekretnina iz Otočca.

Prodaje kvaliteta

Kakav je pak interes stranaca za nekretnine, upitali smo agencije za nekretnine.

Voditelj Centra nekretnina Domenico Devescovi kaže kako kupci nekretnina traže povoljne prilike za kupnju, a s obzirom na to da je ponuda nekretnina velika, lakše postižu nisku cijenu. Prema njegovim informacijama, stranci ove godine pokazuju povećan interes za kupnju nekretnina u Dalmaciji, a među njima prednjače kupci iz Njemačke, Slovenije, Velike Britanije i skandinavskih zemalja.

Špiro Trgo iz agencije za promet nekretninama Trgostan iz Splita kaže kako se najviše prodaju kvalitetne nekretnine na lokacijama blizu mora u vrijednosti do 200.000 eura te kamene kuće s vrtom čija cijena ne prelazi 100.000 eura. Prema riječima Azre Pleh iz agencije Tetida iz Poreča, najviše se prodaju novosagrađene nekretnine čija je cijena u prosjeku najviše snižena. Snježana Meštrović, direktorica agencije Premium iz Malinske, potvrdila nam je da se na Krku kupuju nekretnine do vrijednosti od 50.000 ili 60.0000 eura.

Prvi mali stanovi

Na zagrebačkom je tržištu, pak, prema riječima Bore Vujovića iz agencije Opereta, većina kupaca shvatila da su cijene pale i da je teško očekivati daljnja sniženja. Traže se stanovi u zoni javnog gradskog prijevoza, mali stanovi od 40-ak kvadrata u širem centru grada za koje su kupci spremni platiti do 80.000 eura te stanovi od 60 do 70 kvadrata za koje su spremni platiti do 100.000 eura.

U Osijeku su također najtraženiji mali stanovi. Domagoj Brljačić iz agencije Nekretnine Osijek rekao nam je da su vrlo traženi i stanovi od 55 do 65 kvadrata koje kupuju mlade obitelji. Investiciju od 55.000 do 65.000 eura većinu kupaca sebi može priuštiti s obzirom na to da će kupnju nekretnine djelomično ili u cijelosti financirati putem kredita.

Vlasnica splitske agencije za nekretnine Biliškov Jasminka Biliškov rekla nam je da je interes kupaca generalno manji nego što je očekivala, a uglavnom se traže obiteljske kuće uza samo more, manji hoteli, nekretnine na otocima te parcele uz obalu. Dodala je kako se u posljednje vrijeme na tržištu nekretnina pojavljuju potomci hrvatskih iseljenika koji kupuju obiteljske kuće ili parcele pa je sada tržište nekretnina na Jadranu otprilike kao prije petnaestak godina.

Umjeren optimizam

Devescovi smatra da će ulazak Hrvatske u EU utjecati na to da dio kupaca turističkih nekretnina uloži u Hrvatsku, ali će, napominje, sve ipak ovisiti o stanju u gospodarstvu u zemljama iz kojih dolaze kupci, ali i o mogućem uvođenju poreza na imovinu.

„Hrvatska je jedina zemlja na Mediteranu koja nudi kombinaciju mediteranske klime, izrazito razvedene obale i, najvažnije, dostupnosti putem mreže autocesta. Iz Austrije, Slovenije, Mađarske ili Italije na Jadran se može stići za maksimalno pet sati“, ističe.

Direktor Spiller Farmera za Hrvatsku Patrick Franolić smatra da je završetak pregovora o ulasku Hrvatske u EU donio optimizam na tržištu nekretnina, što rezultira interesom inozemnih zakupaca za ulazak na hrvatsko tržište, a samim tim i interesom za nekretnine za odmor i tzv. second home.

Vlasnik slovenske agencije za nekretnine Hiška ABC Jože Podgorešek, kojemu je Hrvatska najvažnije tržište, kaže da ima upita za nekretnine uglavnom od 70 do 100 tisuća eura, no rijetko se što proda. Često je, upozorava, problem neuređen status nekretnine, a i kupci su postali zahtjevni pa žele više za svoj novac.

Ovaj članak je objavljen u tiskanom izdanju business.hr-a.

Autor: Gorden Knezović

Tvrtka SAND ECONOMICS d.o.o. u  vlasništvu je hrvatskih građana i uspješno posluje od 1991 godine.  Osnivački kapital društva je 1.6 mil. kuna.

Naša djelatnost je  građenje, poslovanje nekretninama i pružanje usluga u turizmu.

Izgradili smo  više atraktivnih stambenih objekata namjenjenih tržištu te je tako više od 150 kupaca zadovoljilo svoje potrebe. Specifičnost našeg poslovanja je kvalitetna i brza gradnja te osigurano finaciranje. Trenutnu ponudu stambenih jedinica pogledajte na dijelu građenje. Novost u poslovanju   je izgradnja i stavljanje u funkciju viskokvalitetnog objekta u Opatiji sa 12 luksuznih apartmana. Planovi su da  navedeni objekt bude prvi u nizu objekata u vlasništvu “Sand Economics”-a namjenjenog iznajmljivanju i obogaćivanju turističke ponude u RH.

Ističemo, dovršen je novi objekt u ulici Sv. Rok u Zagrebu

IZVOR: SAND ECONOMICS d.o.o.

Hrvatsko tržište nekretnina stabiliziralo se u trećem tromjesečju, pokazalo je u petak najnovije istraživanje Global Property Guidea, a prosječne cijene na svjetskim tržištima i dalje su upućivale na slabost u sektoru.

U Hrvatskoj su cijene kuća prilagođene za inflaciju porasle u trećem tromjesečju za 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada su se smanjile za 1,75 posto. Na godišnjoj su se razini smanjile za 4,59 posto, nakon što su u drugom tromjesečju zabilježile pad na godišnjoj razini za 6,55 posto. U prošlogodišnjem su trećem tromjesečju pale na godišnjoj razini za 5,53 posto.

Time se Hrvatska našla u skupini europskih zemalja u kojima je pad cijena nekretnina na godišnjoj razini usporio. U Global Property Guideu u toj skupini nabrajaju još i Tursku, Rusiju, Mađarsku, Grčku (Atena) i Ukrajinu (Kijev).

Nominalne cijene nekretnina pale su u Hrvatskoj u trećem tromjesečju za 0,35 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada su se smanjile za 0,81 posto. Na godišnjoj razini bile su manje za 2,62 posto, nakon 4,4-postotnog pada u prethodnom tromjesečju. U lanjskom trećem tromjesečju smanjile su se na godišnjoj razini za 4,52 posto.

Istraživanje obuhvaća ukupno 44 zemlje, a u Global Property Guideu zaključuju da je prosječna izvedba tržišta nekretnina u tim zemljama u trećem tromjesečju ponovo bila slaba.

Tako navode da je od ukupno 44 zemlje pad cijena kuća zabilježen u njih 25.

Najslabiji rezultat bilježila je Irska, gdje su cijene prilagođene za inflaciju na godišnjoj razini pale za 15,61 posto, po najvišoj stopi od 2008. U odnosu na prethodno tromjesečje smanjile su se za 4,25 posto.

Pad cijena nekretnina zabilježen je i u Nizozemskoj, Portugalu i Slovačkoj.

Najveći rast cijena kuća zabilježen je pak u Indiji i Brazilu.

Tako su cijene kuća u Delhiju u trećem tromjesečju porasle za 22,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Kuće su snažno poskupjele u gotovo svim velikim indijskim gradovima, odražavajući visoku razinu inflacije, i to unatoč padu potražnje zbog podizanja ključnih kamatnih stopa.

Na drugom je mjestu po skoku cijena brazilski grad Sao Paolo, gdje su cijene kuća u trećem tromjesečju poskočile za 5,88 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca. Na godišnjoj razini uvećane su 20,26 posto. Jedan od razloga poskupljenja jest procvat tržišta zbog održavanja Svjetskog nogometnog prvenstva u Rio de Janeiru 2016.

U Europi je najveći skok cijena zabilježio Beč, gdje su cijene na tromjesečnoj razini poskočile za 5,44 posto.

Autor: Darko Baniček

Na najznačajnijem tržištu, u Zagrebu, tražene cijene nekretnina pale su ispod razine koju su imale u svibnju 2006.

Na Jadranu su cijene u odnosu na prošli mjesec niže za 0,5%, a na godišnjoj razini su niže za 1,4%

Prosječna tražena cijena nekretnina u Hrvatskoj, u odnosu na kolovoz 2011. pala je za 0,7%

U odnosu na rujan 2010., odnosno na godišnjoj razini, tražene cijene nekretnina niže su za 2%

Tržište nekretnina u Zagrebu
Na najznačajnijem tržištu, u Zagrebu, tražene cijene nekretnina u odnosu na prethodni mjesec niže su za 0,9%, dok su na godišnjoj razini ostvarile pad od 2,4%. Od početka mjerenja u svibnju 2006. indeks cijena nekretnina prvi je puta pao ispod 100.

Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu u rujnu je iznosila 1.761 euro/m2, što je za 0,8% niže u odnosu na prethodni mjesec, odnosno 3% niže u odnosu na rujan 2010.

Najskuplji stanovi su i dalje u gradskoj četvrti Medveščak, s prosječnom cijenom od 2.353 eura/m2, što je 34% više od prosječne cijene stana u Zagrebu, a slijede ih stanovi u centru grada s cijenom od 2.173 eura/m2 što je 23% više od prosjeka.

Najniže cijene stanova su u Sesvetama, gdje prosječna cijena u rujnu iznosi 1.258 eura/m2 (29% niža od prosjeka) te u Donjoj Dubravi gdje je cijena 18% niža od prosjeka.

Cijena kuće je u prosjeku za 34% niža u odnosu na cijenu m2 stana u Zagrebu. U rujnu je iznosila 1.154 eura/m2 što je za 1,1% niže u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na rujan 2010., ili na godišnjoj razini, tražene cijene kuća su pale za 0,3%.

Tržište nekretnina na Jadranu
Cijene nekretnina na Jadranu u odnosu na prethodni mjesec pale su za 0,5%, dok na godišnjoj razini bilježe pad od 1,4%.

Prosječna cijena kvadrata vikendice i apartmana na Jadranu iznosi 1.968 eura/m2, što je 0,3% manje u odnosu na prethodni mjesec, ali 1,8% više u odnosu na rujan 2010. Najskuplje vikendice i apartmani su u Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje je prosječna cijena 3.021 euro/m2 te u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje iznosi 2.285 eura/m2, dok su najjeftiniji u Ličko-senjskoj županiji sa 1.626 eura/m2.

Prosječna cijena kvadrata vikendice u Rijeci iznosi 1.946 eura/m2, dok je u Zadru 1.957 eura/m2.

Cijena kvadrata kuće na Jadranu iznosi 1.545 eura/m2, što je 0,6% niže u odnosu na prošli mjesec i isto kao u rujnu 2010.

Najskuplje kuće se nalaze u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje je prosječna tražena cijena kuće 2.496 eura/m2 te u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje je prosječna cijena 1.918 eura/m2. Kuće s najnižom cijenom nalaze se u Ličko-senjskoj županiji (856 eura/m2).

Prosječna cijena kuće u Splitu iznosi 1.956 eura/m2, dok cijena kuće u Makarskoj iznosi 1.831 euro/m2. Prosječna tražena cijena stana na Jadranu niža je u odnosu na prošli mjesec 0,8% i iznosi 1.809 eura/m2, što je za 6,1% niže u odnosu na prošlu godinu.

Najskuplji stanovi na moru nalaze se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje je prosječna tražena cijena stana 3.308 eura/m2. Najniže tražene cijene stanova su u Ličko-senjskoj županiji gdje je prosječna tražena cijena stana 1.214 eura/m2.

Prosječna cijena stana u Splitu u rujnu iznosi 2.403 eura/m2, dok je prosječna tražena cijena stana u Rijeci iznosi 1.610 eura/m2.

Svjetski analitičari očekuju da će ove godine tržište konačno dotaknuti samo dno, ali to i nije toliko loše… Zašto? Zato što to znači da sljedeće godine kreće oporavak!
U cijeloj Europi očekuje se da će sljedeće godine krenuti rast tržišta nekretnina, svugdje osim u Istočnoj Europi. Da li to znači da će se u Hrvatskoj nastaviti negativan trend tržišta? Da i ne. Iako Hrvatska spada među kritične zemlje, naše tržište ipak je ekonomski gledano na nekakvoj granici između Istoka i Zapada. To znači da se, ovisno o sektoru tržišta, oporavak može očekivati tijekom 2011. ili 2012. godine.
Investitori u Hrvatskoj morat će se pak pomiriti s manjim stopama povrata investicija, a i banke mogu očekivati da će morati financirati projekte putem nekih drugih modela. Veliki stambeni projekti mogu se očekivati tek 2012. godine, a isto vrijedi i za nove trgovačke centre i uredske zgrade. Daljnja stabilizacija cijena također će pomoći oporavku tržišta nekretnina u Hrvatskoj, ali to ne znači da će se automatski prodati svi slobodni stanovi. Kada su u pitanju industrijske nekretnine, situacija je dosta neizvjesna i nove investicije ne mogu se predvidjeti. Turizam bi trebao biti standardno uspješan, ali i tu postoje razni, uglavnom pravni problemi.
Za kraj, optimizam dolazi iz susjedne nam Slovenije. Tržište stanova je u prva tri mjeseca poraslo za preko 70 posto! Nažalost, taj trend nisu pratile kuće.

Jedna od posljednjih ideja bila je da država nezaposlenim kupcima stanova olakša situaciju tako da im nekoliko mjeseci otplaćuje rate kredita, dok bi se glavnica zamrznula. Ideja je odbačena iz Vlade.

Banke su najavile manje kamate na stambene kredite i veću fleksibilnost prilikom odobravanja. Vlada je također uskočila s poticajima koji bi trebali potaknuti prodaju. Nažalost, upravo to navodi prodavatelje novogradnji da pomisle kako mogu održati nerealno visoke cijene. To nije konstruktivno, a prodavatelji koji su pokazali dobru volju što se tiče cijena nemaju nikakvih problema s prodajom. Kupci su najviše zbunjeni. Sa svih strana slušaju o olakšicama i povoljnijim uvjetima za kupnju, ali sve to nema nikakvog učinka ukoliko cijene barem malo ne padnu.

Što je s rabljenim stanovima? Situacija je šarena. Može se dobiti i dosta povoljna cijena, ali još uvijek ima prodavatelja koji se prilikom prodaje vode svakakvim “čudnim” kriterijima zbog kojih im je cijena nerealno visoka. Tako su uvjereni da žive na najboljoj lokaciji u gradu, kako su stručnjaci za nekretnine u Hrvatskoj koji znaju točno kako će se cijena kretati u budućnosti, kako namještaj vrijedi duplo više od realnog iznosa i kako su cijene na internet portalima realno mjerilo. To naprosto nije tako! Ako dobijete dobru realnu ponudu za svoj stan, tada ju prihvatite, jer tržište još jako dugo vremena neće biti krcato kupcima punih novaca kao što je bilo prije krize.

Naznake oporavka Europe, pad cijena nekretnina na Jadranu i jačanje funte ponovo su probudili interes stranaca za kupovinom nekretnine u Hrvatskoj. Mnoge hrvatske agencije za nekretnine navode kako za 2010. godinu već imaju nekoliko realiziranih i najavljenih ugovora, ali ipak napominju kako su kupci i dalje više zainteresirani za jeftinije nekretnine, kao što su manje vikendice, dok luksuzne nekretnine i dalje ostaju neprodane.

Kriza je gotovo uništila tržište stanova tokom prošle godine, ali značajno je pogodila i tržište inače atraktivnih nekretnina na Jadranu. Sada pomalo kreće oporavak, a sve počinje na Sjevernom Jadranu i u Istri. Glavni razlozi tome su lagani oporavak gospodarstava i jačanje potrošnje u zemljama Zapadne Europe. Stranci su se ponovno digli na noge i vraćaju se na uvijek privlačni Jadran, ali, kao što je i napomenuto na početku, tražene su samo nekretnine koje se mogu dobiti jeftino. Neki stručnjaci tvrde da je upravo volja prodavatelja da značajno spuštaju cijene razlog ovom prividnom “oporavku” tržišta, a da će se realno stanje pokazati tek u nadolazećim mjesecima.

Inače, što se tiče preferencija kupaca, osim cijene bitna je blizina mora, a iznimno su tražene male vikendice, manji apartmani, poljoprivredna zemljišta, te maslinici i vinogradi. Ono što daje još više razloga za optimizam jest i činjenica da se sve češće javljaju veći investitori, koji su zainteresirani za nove projekte.

Ipak, neki stari problemi još su uvijek tu, makar se očekivalo da će kriza potaknuti njihovo rješavanje. U prvom redu to su katastrofalno stanje u zemljišnim knjigama, neriješeni vlasnički odnosi i niska kvaliteta nekretnina. U kombinaciji sa prenapuhanim cijenama, radi se o problemima koji odbijaju strane kupce. Stranci jednostavno znaju točno što im treba, a znaju i koliko to realno vrijedi. S druge strane, hrvatski prodavatelji često nerealno određuju cijene na temelju nekih potpuno subjektivnih faktora, o čemu je već bilo dosta riječi u nekim prijašnjim člancima. Ovakva situacija dovodi do stvaranja balona na tržištu jer je sve više nekretnina koje traže kupce, ali ih nikako ne nalaze zbog ogromnih cijena. To je neodrživo stanje kojem se, na žalost, ne nazire kraj.

Dosta se pitanja javilo od Vladine najave o poticanju kupnje stanova pozajmicom od 200 eura po kvadratnom metru. Radi se samo o prosječnom iznosu pozajmice, a svaki pojedini iznos na kraju će ovisiti o veličini stana, dok će maksimalna cijena kvadrata za koju se posuđuje iznositi 1600 eura. Na taj se način želi potaknuti snižavanje cijena, koje su po mišljenju nekih stručnjaka nerealno visoke. Najveći iznos davao bi se za cijenu od 1200 eura, čak 300 eura, dok bi se za 1500 eura davalo samo 100 eura. Rok posudbe je 20 godina, a kamate bi trebale biti u okviru već postojećih POS programa, što je 4-5 posto, iako se traže načini kako bi se taj iznos još više snizio. Osim što se na ovaj način želi potaknuti trgovina stanovima, cilj je i oživiti građevinarstvo i zaustaviti otkaze. Mnogo je argumenata koji idu u prilog Vladinom planu, ali i onih koji govore kako se radi o neučinkovitoj i privremenoj mjeri. Svi se uglavnom slažu kako će se u početku prodati određeni broj stanova, ali isto tako tvrde da je za značajniji pomak potrebna puno odlučnija akcija, pogotovo što se tiče velikih davanja prema državi i lokalnoj samoupravi, od kojih je najveći problem komunalni doprinos. Problem je i što ova mjera favorizira manje investitore koji su stanove gradili na jeftinijim lokacijama, to jest zemljište kupili po beznačajnoj cijeni, pa im je sada puno manji problem spustiti cijene. Kako god bilo, činjenica je da je najava ovih mjera za sada samo još više umrtvila tržište nekretnina u Hrvatskoj, jer se svi nadaju pozajmici i odgađaju kupovinu stana. To ne pogoduje ni trgovcima nekretninama ni građevinarima, koji bi se možda odlučili za nove investicije za što je sada najpovoljniji trenutak zbog sniženja cijena zemljišta i građevinskih materijala. U svakom slučaju, vrijednost neprodanih stanova u Hrvatskoj procjenjuje se na 8 milijardi kuna, a to je iznos koji bi mnogo pridonio oporavku cjelokupnog gospodarstva.

Svjetsko tržište nekretnina se kako se 2009. bližila kraju počelo polako oporavljati iako još pokazuje znakove nestabilnosti. Izvješće je pripremio Global Property Guide na temelju podataka iz 27 zemalja. Posljednji kvartal 2009. donio je rast cijena nekretnina u 16 zemalja, dok je u 11 zabilježen daljnji pad, ali je ipak na godišnjoj razini rast cijena zabilježen samo u 10 zemalja. To pokazuje kako je tržište i dalje u krizi.
Iako je blagi rast u drugoj polovici godine zabilježen u velikom broju zemalja, to nikako ne može poništiti ogroman pad na razini cijele godine. Dovoljno je spomenuti Latviju (nešto manje od 60%), Ujedinjene Arapske Emirate (gotovo 50%), Bugarsku (oko 28%), Island (malo više od 20%), Rusiju (gotovo 20%) i Slovačku (otprilike 15%).
U odnosu na prvu polovicu godine, kada su cijene porasle u Kini, Portugalu, Australiji, Novom Zelandu, Francuskoj, Švedskoj i Hong Kongu, cijene su pred kraj godine porasle i u Ujedinjenom Kraljevstvu, Kanadi, Njemačkoj i Južnoj Africi, iako se radi o iznosima u granicama 1-3%. Tako su u SAD-u cijene porasle za 1,2%, a na godišnjoj razini je zabilježen pad od 7,5%, ali valja napomenuti da se pad smanjivao od početka prema kraju godine, što ukazuje na pozitivan trend tržišta. Najuspješnije tržište je ono u Izraelu, na kojem su cijene na godišnjoj razini porasle za preko 10%. Oporavak cijena i rast ostvareni su još i u Švicarskoj, Indoneziji i Norveškoj.
Oživjela su i tržišta u Aziji i na Pacifiku, pa je tako u Australiji zabilježen rast od gotovo 5%, a Novi Zeland malo zaostaje sa 2%. Hong Kong je također zabilježio godišnji rast od 3%, ali je zato drugi azijski financijski div, Singapur, zabilježio značajan pad od 11%..
Pozitivni signali za velike investitore dolaze i iz u Dubaija s rastom od 7% u zadnja tri mjeseca, iako je, kako je već i navedeno, na razini godine pad od ogromnih 50%.
Rezultati istraživanja jasno ukazuju da je kriza najžešće pogodila nekada razvijena tržišta nekrenina zapadnih zemalja i arapskih šeika, dok je u Aziji, gdje je nastavljen i ukupni gospodarski rast, nastavljen i rast tržišta nekretnina.

Cijene nekretnina niže su 7 posto, a pregovorima ih se može spustiti i do 20 posto. Ipak, očekuje se da će još padati samo cijene manje kvalitetnih nekretnina nekretnina. Kriza i recesija ugasile su preko 40 posto hrvatskih agencija za nekretnine.

Pad prometa od 60 posto bio je prevelik za velik broj agencija, a situacija je toliko loša da se čak i razmišlja o ukidanju nekih tradicionalnih okupljanja na koja su prije redovito dolazili brojni agenti. Ipak, sa tržišta dolaze informacije kako pad od 60 posto ipak nije realan podatak, te da će se nakon završnih analiza na kraju godine ta brojka kretati oko podnošljivih 25 posto. Problem je osim krize i činjenica da otvaranje tržišta strancima nije dovelo do nekih pozitivnijih pomaka, ali i na tome se vjerojatno može zahvaliti krizi.

Ono što raduje jest da velike europske zemlje polako izlaze iz recesije. Vlasnici agencija koje su pametnim poslovanjem izgurale krizu tako se nadaju da će 2010. biti znatno bolja od 2009. Turistička sezona već je pomogla agencijama na Jadranu da ostvare određene prihode, a prema najavama trebalo bi biti još i bolje u narednim mjesecima.

Što se tiče cijena, one su pale u svim djelovima Hrvatske, ali daljni veliki pad je nerealno očekivati, pogotovo ako govorimo o kvalitetnim nekretninama na poželjnim lokacijama. Vlasnici agencija nadaju se kako banke neće samo stajati sa strane kada je u pitanju tržište nekretnina u Hrvatskoj, već da će otpuštanjem kočnice u kreditnoj politici pružiti tržištu dovoljno novaca za oporavak i razvoj.