Nedavno smo u jednom članku spominjali mogućnost skorog uvođenja poreza na nekretnine u Hrvatskoj, to jest određivanja godišnjeg modela plaćanja takvog davanja, kao što se uostalom radi u većini europskih zemalja.
Ipak, dosta je toga još nejasno kada se govori o uvođenju takvog poreza. Da li će se plaćati samo na one nekretnine koje su višak ili i na onu u kojoj živite? Da li će uvođenje tog poreza ukinuti neka druga davanja? Hoće li porez na nekretnine morati plaćati i oni koji su bili oslobođeni poreza na prvu nekretninu? Još je veći problem sa stanovima koji su opterećeni kreditima. Ukoliko vlasnik ima pravo na povrat kamata može se dogoditi da mu cijeli iznos povrata “pojede” upravo novi porez, a da ne spominjemo još i kako bi takav porez predstavljao. Također, treba imati na umu da ukoliko dvije osobe imaju nekretninu iste vrijednosti, ali jedna je opterećena kreditom, tada se tu ne radi o ljudima istog imovinskog stanja. Problem imaju i umirovljenici, kojima sigurno nikako ne bi odgovaralo da se krene s porezom koji bi zahvaćao i nekretninu u kojoj vlasnik živi. S druge strane, ako porez naplatimo samo na višak nekretnina, tada bi se moglo dogoditi da prihodi budu zanemarivi. Nejasno je i kome bi takav porez punio blagajnu, lokalnoj samoupravi ili državi? Možda se može uvesti i poseban lokalni porez na nekretnine i poseban državni! Nejasan je i model izračuna, po kvadratu, broju nekretnina ili vrijednosti? Tko će pravno gledano plaćati ovaj porez, pravne ili fizičke osobe, a možda i jedni i drugi? Dodajmo još ovome i podatak da se preko 50 milijardi kuna u Hrvatskoj nalazi u stambenim kreditima i sve poprima neku novu dimenziju.
Iz svega rečenog vidi se kako bi uvođenje poreza na nekretnine predstavljalo ogroman administrativni pothvat, pa upravo zbog toga mnogi ozbiljni ekonomski analitičari smatraju kako taj namet nećemo vidjeti još barem dvije godine i kako je njegovo uvođenje izvjesno možda tek 2012. godine, osim ako se ne nastavi trend hrvatske Vlade u uvođenju novih zakona i nameta bez prethodnih analiza, što bi u slučaju poreza na nekretnine zaista moglo završiti katastrofom. Ono što je pak izvjesno jest da će do tog poreza morati prije ili kasnije doći. Naime, tendencija je u europskim zemljama da se oporezivanje skreće s potrošnje na imovinu, a da ne spominjemo činjenicu kako, kao što smo već napomenuli, većina europskih zemalja ima nekakav oblik oporezivanja nekretnina.
Pitanja je tu mnogo, a odgovora ne baš previše. Jedino što možemo zaključiti jest kako je Hrvatska čini se čvrsto odlučila prigrabiti vodeću poziciju u svim porezima! Oporezivanje rada nam već osigurava “zlatnu” medalju, ali bolje uvijek biti siguran pa uvesti poneki novi porez. Izvinite na blagom sarkazmu, ali s obzirom na trenutačno stanje na tržištu nekretnina moje je subjektivno mišljenje kako bi se trebalo činiti sve da se ljude potakne da pohrle na tržište, a ne iritirati populaciju s novim porezima, jer riječ “porez” trenutačno i nije najpopularniji pojam u zemlji.