Domaće tržište stanova nije oživjelo unatoč Vladinu poticajnom programu kupnje stanova kao prve nekretnine. Zahvaljujući tim mjerama prodano je više stanova, ali to nije bitno utjecalo na tržište, ističe voditelj Centra nekretnina Domenico Devescovi.

„Nema interesa jer mladi nemaju stalno zaposlenje, prevladavaju strah i neizvjesnost za budućnost. Ništa se tu ne poklanja jer subvencije trebaju vratiti korisnici kredita. Vladinim se mjerama zapravo ne subvencioniraju kupci prvih nekretnina nego građevinske tvrtke. Umjesto da prisile građevinare da spuste cijene stanova, odnosno građanima ponude stvarne, bespovratne subvencije za kupnju prve nekretnine, oni prezaduženo stanovništvo nastoje uvući u daljnje zaduživanje“, ocjenjuje Ivan Bižanović, vlasnik Lika nekretnina iz Otočca.

Prodaje kvaliteta

Kakav je pak interes stranaca za nekretnine, upitali smo agencije za nekretnine.

Voditelj Centra nekretnina Domenico Devescovi kaže kako kupci nekretnina traže povoljne prilike za kupnju, a s obzirom na to da je ponuda nekretnina velika, lakše postižu nisku cijenu. Prema njegovim informacijama, stranci ove godine pokazuju povećan interes za kupnju nekretnina u Dalmaciji, a među njima prednjače kupci iz Njemačke, Slovenije, Velike Britanije i skandinavskih zemalja.

Špiro Trgo iz agencije za promet nekretninama Trgostan iz Splita kaže kako se najviše prodaju kvalitetne nekretnine na lokacijama blizu mora u vrijednosti do 200.000 eura te kamene kuće s vrtom čija cijena ne prelazi 100.000 eura. Prema riječima Azre Pleh iz agencije Tetida iz Poreča, najviše se prodaju novosagrađene nekretnine čija je cijena u prosjeku najviše snižena. Snježana Meštrović, direktorica agencije Premium iz Malinske, potvrdila nam je da se na Krku kupuju nekretnine do vrijednosti od 50.000 ili 60.0000 eura.

Prvi mali stanovi

Na zagrebačkom je tržištu, pak, prema riječima Bore Vujovića iz agencije Opereta, većina kupaca shvatila da su cijene pale i da je teško očekivati daljnja sniženja. Traže se stanovi u zoni javnog gradskog prijevoza, mali stanovi od 40-ak kvadrata u širem centru grada za koje su kupci spremni platiti do 80.000 eura te stanovi od 60 do 70 kvadrata za koje su spremni platiti do 100.000 eura.

U Osijeku su također najtraženiji mali stanovi. Domagoj Brljačić iz agencije Nekretnine Osijek rekao nam je da su vrlo traženi i stanovi od 55 do 65 kvadrata koje kupuju mlade obitelji. Investiciju od 55.000 do 65.000 eura većinu kupaca sebi može priuštiti s obzirom na to da će kupnju nekretnine djelomično ili u cijelosti financirati putem kredita.

Vlasnica splitske agencije za nekretnine Biliškov Jasminka Biliškov rekla nam je da je interes kupaca generalno manji nego što je očekivala, a uglavnom se traže obiteljske kuće uza samo more, manji hoteli, nekretnine na otocima te parcele uz obalu. Dodala je kako se u posljednje vrijeme na tržištu nekretnina pojavljuju potomci hrvatskih iseljenika koji kupuju obiteljske kuće ili parcele pa je sada tržište nekretnina na Jadranu otprilike kao prije petnaestak godina.

Umjeren optimizam

Devescovi smatra da će ulazak Hrvatske u EU utjecati na to da dio kupaca turističkih nekretnina uloži u Hrvatsku, ali će, napominje, sve ipak ovisiti o stanju u gospodarstvu u zemljama iz kojih dolaze kupci, ali i o mogućem uvođenju poreza na imovinu.

„Hrvatska je jedina zemlja na Mediteranu koja nudi kombinaciju mediteranske klime, izrazito razvedene obale i, najvažnije, dostupnosti putem mreže autocesta. Iz Austrije, Slovenije, Mađarske ili Italije na Jadran se može stići za maksimalno pet sati“, ističe.

Direktor Spiller Farmera za Hrvatsku Patrick Franolić smatra da je završetak pregovora o ulasku Hrvatske u EU donio optimizam na tržištu nekretnina, što rezultira interesom inozemnih zakupaca za ulazak na hrvatsko tržište, a samim tim i interesom za nekretnine za odmor i tzv. second home.

Vlasnik slovenske agencije za nekretnine Hiška ABC Jože Podgorešek, kojemu je Hrvatska najvažnije tržište, kaže da ima upita za nekretnine uglavnom od 70 do 100 tisuća eura, no rijetko se što proda. Često je, upozorava, problem neuređen status nekretnine, a i kupci su postali zahtjevni pa žele više za svoj novac.

Ovaj članak je objavljen u tiskanom izdanju business.hr-a.

Autor: Gorden Knezović

Prema posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, pojavljuje se pravni apsurd na koji upozoravaju stručnjaci jer se svaka građevina upisana u zemljišnoj knjizi bez zabilježbe da je priložen akt za njezinu upotrebu smatra nezakonitom, a onaj tko tvrdi suprotno, dakle da njegova građevina nije nezakonita, to mora dokazati. To bi trebalo značiti da su sve građevine u Hrvatskoj nelegalne.

Naime, ni jedna građevina u državi nije upisana u zemljišnim knjigama uza zabilježbu da ima uporabnu dozvolu ili neki drugi zamjenski akt. Prema tome, ni jedan stan, zgrada ili kuća u Hrvatskoj ne mogu se sada prodati, odnosno uknjižiti na novog vlasnika jer ni jedna građevina sada nije legalna prema izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju. Od izmjena i dopuna tog zakona nema više knjiženja novih vlasnika.

U Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva tvrde kako je novim zakonskim odredbama zapravo pojednostavljen i ubrzan postupak dokazivanja legalnosti objekata jer se sada to može dokazivati izvatkom iz zemljišnih knjiga.

HJK bez stava

No, potvrđuju da ni jedna nekretnina još nema takvu zabilježbu u zemljišnim knjigama. Nakon zakonskih izmjena svaki kupac građevine upisane u zemljišnoj knjizi bez zabilježbe o aktu za uporabu nekretnine zna da sama činjenica što je ona upisana u zemljišnoj knjizi ne znači da je i sagrađena u skladu s upravnim propisima o gradnji te da s tim u vezi od prodavatelja treba zatražiti odgovarajuće dokumente.

Nakon što su pojedini javni bilježnici i vlasnici agencija za nekretnine upozorili da će primjena izmjena i dopuna Zakona o prostornom uređenju i gradnji, kao i Zakona o legalizaciji objekata, potpuno onemogućiti bilo kakav promet nekretnina, predsjednik Hrvatske javnobilježničke komore Ivan Maleković rekao nam je kako njihova komora zasad nema nikakvo službeno stajalište o toj problematici te da će javnost biti informirana kada ga budu imali. Ustvrdio je i kako mišljenje nekih javnih bilježnika o tome izražava samo njihov osobni stav.

Maleković je rekao kako se HJK ne može očitovati o tome hoće li predmetne izmijene Zakona o prostornom uređenju i građenju, odnosno Zakon o postupanju s nezakonito sagrađenim zgradama, izazvati probleme na tržištu nekretnina jer se očekuje da će mjerodavna tijela dati i neke upute u vezi s primjenom tih zakona.

Ukidanje članaka?

„Osobno me sve to podsjeća na ono što je polučio Zakon o izmjenama i dopunama zakona o poljoprivrednom zemljištu, a to je konfuzija koju je razriješio Ustavni sud ukidajući određene članke tog zakona“, ustvrdio je predsjednik HJK Ivan Maleković.

Pojedini vlasnici agencija za nekretnine upozorili su nas kako će spomenuti zakoni onemogućiti bilo kakav promet nekretnina. Naime, predviđeno stavljanje zabilježbi o dokumentu kojim je upisan objekt gotovo je neizvodivo, rekao nam je Ivan Bižanović, vlasnik Lika nekretnina, upozorivši kako će gruntovnice biti zatrpane zahtjevima za upis, a katastri zahtjevima za uvjerenje o vremenu gradnje.

Pojedini javni bilježnici upozorili su kako će probleme posebno stvarati činjenica da građevine sagrađene do 15. veljače 1968. ne trebaju uporabnu dozvolu, ali im katastarski ured mora izdati uvjerenje o vremenu evidentiranja građevine. Građevine sagrađene temeljem građevinske dozvole, odnosno drugog odgovarajućeg akta, izdane do 19. lipnja 1991. godine ne trebaju uporabnu dozvolu, ali moraju uz građevinsku dozvolu i potvrdu da nije u tijeku postupak građevinske inspekcije prijaviti i ucrtati građevinu u katastar. Građevine sagrađene temeljem građevinske dozvole izdane od 20. lipnja 1991. godine do stupanja na snagu ZPUG-a (1. listopada 2007.) moraju imati uporabnu dozvolu ili uvjerenje o uporabi.

Autor: Gorden Knezović

IZVOR: business.hr

Teško je odrediti koje je pravo vrijeme za krenuti u tako ozbiljnu investiciju kao što je kupovina novog stana ili kuće. Ima puno zapreka i važno je pripaziti na neke najčešće greške.

Nemojte previše razmišljati o situaciji na tržištu. Uzaludno je čekati da tržište dotakne samo dno jer onda nikada nećete donijeti odluku. Tržište nekretnina u Hrvatskoj se u ovom trenutku nažalošt susreće s ovim problemom. Pri odluci o kupnji uvijek treba imati tržišnu situaciju na umu, ali prije svega razmislite da li ste spremni financijski izdržati kupnju. Nemojte da vas previše razmišljanja odvede u krivom smjeru.

Uvijek si ostavite financijskog prostora za manevriranje. Osim troškova kao što su kredit i uređenje, uvijek može doći i do nekih nepredvidivih troškova, pa zato budite dovoljno pametni da unaprijed računate na takve probleme i stvorite si fond za krizne situacije.

Kad kupujete nekretninu uvijek morate imati odvjetnika i kvalificiranog agenta iz profesionalne agencije za nekretnine. Unatoč tome što će oni provjeriti sve pravne detalje i sastaviti povoljan ugovor, uvijek na kraju i sami provjerite sve stavke ugovora.

Temeljito provjerite nekretninu! Svaki dan u dnevnim novinama čitamo priče o raznim prevarama vezanim uz kupovinu stana. Danas jednostavno ne možete biti sigurni je li s nekretninom koju kupujete sve u redu, pa čak i ako se radi o potpuno novoj zgradi. Povedite sa sobom u provjeru neke stručnjake koji se razumiju u građevinarstvo i mogu objektivno procjeniti stanje. Nemojte nikako riskirati i kupovati na prvi pogled samo zato što ste se u novu kuću ili stan zaljubili nakon prvog razgledavanja. To je jednosmjerna ulica prema lošoj kupovini ili propuštanju bolje prilike. Osim provjere same nekretnine, provjerite i susjedstvo. Nema smisla živjeti u paklu s bučnim i problematičnim susjedima.

I za kraj, uvijek vodite računa o financijama i isplanirajte si troškove nakon kupovine. Možda smatrate da si možete priuštiti kredit za kuću ili stan svojih snova bez obzira na iznos kredita, ali ima li ikakvog smisla krenuti u preveliki dug i kasnije jedva preživljavati mjesec. Budite skromni i racionalni, nemojte si dozvoliti da vam se život u novom domu pretvori u financijski slom.