U prvoj polovici ove godine investitori su u postojeće komercijalne nekretnine u Europi uložili 343 milijarde dolara pa su investicije na Starom kontinentu nadmašile one na američkom i u azijsko-pacifičkoj regiji.

To ne znači da tržište komercijalnih nekretnina doživljava ludi oporavak, nego da investitori traže nova ulaganja sa sigurnim prinosima koja će im donijeti veću zaradu od, recimo, kupovine državnih obveznica.

Upravo to postigao je irski Tribeca Holdings koji je za 31 milijun dolara kupio trgovinu draguljara Cartiera u londonskom Bond Streetu, britanskoj verziji njujorške Pete avenije ili pariškog Champs-Elyseesa.

Godišnja najamnina koju Cartier trenutno plaća iznosi 2,74 posto cijene koju je Tribeca platila za nekretninu, što je pak 0,2 postotna boda više od prinosa na osmogodišnje britanske obveznice, piše Bloomberg.

Osim toga, dok analitičari smatraju da će dužnički problemi u eurozoni još sniziti prinose na “sigurne” državne obveznice, a britanske spadaju u tu kategoriju jer je Ujedinjeno Kraljevstvo jedna od samo 16 zemalja i teritorija koji još uvijek imaju savršen kreditni rejting, izgledno je da će najam nekretnina na atraktivnim lokacijama samo - rasti.

IZVOR: business.hr

Autor: Nikolina Rivosechi

Analitičari Erste banke procjenili su da će do kraja godine dionice vezane uz tržište nekretnina u srednjoj i istočnoj Europi imati rast od 15 posto, a do kraja sljedeće godine od čak 25 posto, te da je sada dobro vrijeme za otkup dionica umjesto direktnog ulaganja u imovinu.

Prema njihovim procjenama, profitabilnost će i dalje ostati dosta niska. Stopa povrata na uloženi vlastiti kapital u 2012. godini u srednjoj i istočnoj Europi iznosit će četiri posto, procjenjuju analitičari.

Također smatraju da se i dalje moraju smanjivati operativni troškovi na tržištu nekretnina jer dobit još neko vrijeme neće dostići razinu kakva je bila prije ekonomske krize.

Prema analitičarima, ukupne investicije u drugom kvartalu ove godine pale su za 12 posto, odnosno iznosile su 25 milijardi eura, a na godišnjem nivou pale su čak tri posto.

Većina investicija i dalje je bila usmjerena na tržišta u Poljskoj i Rusiji, koja čine više od 70 posto svih investicijskih ulaganja u srednjoj i istočnoj Europi. Analitičari Erste banke procjenjuju da će dionice vezane uz tržište nekretnina imati uzlazni potencijal od 15 posto do kraja godine.

Autor: Redakcija Business.hr

U trećem kvartalu ove godine investicije u nekretnine su se stabilizirale, navodi se u novoj analizi CB Richard Ellisa “Kvartalne europske investicije”.

U izvješću se navodi kako je u trećem kvartalu ove godine uslijedilo povećanje investicija, što je potpuno novi odnos investitora u odnosu na lani. Ukupne investicije u trećem kvartalu ove godine u Europi su iznosile 26,3 milijarde eura, što je blagi rast od 2 posto u odnosu na drugi kvartal kada su one iznosile 25,8 milijardi te rast od 7 posto u odnosu na treći kvartal 2010. godine kada su bile 24,5 milijardi eura.

Izvor: business.hr

Autor: Gorden Knezović

S obzirom da zagrebački graditelji u ponudi već imaju deset tisuća stanova koje po aktualnim cijenama nitko ne želi kupiti, te da će ih oni teško i dalje moći čuvati neprodane za neka bolja vremena, očekuje se da će cijene nekretnina dodatno padati.

Sudeći prema statističkim podacima Grada Zagreba o izdanim dozvolama za građenje, recesija je u glavnom gradu, u odnosu na prošlu godinu, gotovo prepolovila interes za gradnju. U prva tri tromjesečja tekuće godine Gradska uprava izdala je tek 447 odobrenja za građenje, dok je u cijeloj prošloj godini izdano 805 takvih dozvola. Od ukupnog broja novoizdanih dozvola tek 344 odnosi se na novogradnju, od čega je u 386 slučajeva riječ o odobrenju za građenje zgrada.

S obzirom da će mnogima odmah na pamet pasti gradnja stambenih objekata, valja reći da se o odobrenjima za takvu vrstu gradnje radi tek u 256 slučajeva, bilo da je riječ o gradnji obiteljskih kuća ili zgrada sa više od tri stana, odnosno o zgradama sa stanovima predviđenim za prodaju.

Komatozno stanje građevinskog sektora zamijećeno je, dakako, i u Gradskoj upravi, a ono se prije svega odražava na prihodovnu stranu proračuna. Davor Jelavić, čelni čovjek Gradskog ureda za graditeljstvo, stambene i komunalne poslove te promet, potvrdio je za Novi list da se u Zagrebu gradi kudikamo manje nego prošlih godina, a jedina pojačana aktivnost bilježi se po pitanju legalizacije objekata koji su bespravno izgrađeni ranijih godina.

Obim gradnje pao čak osam puta

Što se novogradnje tiče, ona je u zastoju i to se vidi. Kako nema velikih gradilišta, pojedinačnih, niti velikih investicija, nanesena je prilična šteta proračunu, jer, objašnjava Jelavić, jedna od većih stavki prihodovne strane proračuna jesu sredstva od komunalnih doprinosa.

U odnosu na zlatne godine obim gradnje je znatno pao. Primjerice, prije četiri godine kad je građevinski sektor bio na svom vrhuncu u Zagrebu je izgrađeno 1.411 stambenih zgrada, s ukupno 8.895 stanova. Usporedimo li ovaj podatak s ovogodišnjim brojem izdanih dozvola za gradnju stambenih zgrada, odnosno s brojem stanova predviđenih za gradnju - razvidno je da je obim gradnje stambenih jedinica u Zagrebu pao za čak osam puta.

Investitori se neće moći nositi s recesijom

S obzirom da zagrebački graditelji u ponudi već imaju deset tisuća stanova koje po aktualnim cijenama nitko ne želi kupiti, u glavnom gradu očekuje se daljnji pad cijene nekretnina. Isto tvrdi i Jelavić.

“Mi zamjećujemo da su cijene stanova nešto i pale, ali u svakom slučaju se očekuje daljnji pad cijene nekretnina. U Zagrebu ima puno neprodanih stanova, a sumnjam da će se investitori moći i dalje nositi s recesijom, pa čuvati neprodane stanove za neka bolja vremena. Oni su već poprilično spustili cijene. Znam to iz prve ruke, od ljudi koji dolaze po dozvole za gradnju”, zaključuje Jelavić.

Izvor : Danas.hr
21.11.2011.

Što će biti potrebno da bi se hrvatsko tržište nekretnina napokon izvuklo iz ove krize? Čini se kako svi napori domaćih banaka i države nisu do sada doveli do značajnog pomaka nabolje, a da stvar bude još gora nije došlo niti do značajnog pada cijena. U takvim okolnostima teško je prodati nekretninu, čemu svjedoči sve veći broj otkaza u brojnim agencijama, te sve manji broj samih agencija.
Čini se da je jedino učinkovito rješenje u povećanim investicijama. Hrvatsko tržište ne može samostalno pokrenuti značajan investicijski ciklus jer ne postoji dovoljno investitora, a radi se i o malom tržištu u odnosu na druga. Ono što se čeka u ovakvoj situaciji je jači rast najvećih europskih tržišta koji bi trebao dovesti do novog investicijskog ciklusa u Hrvatskoj.
Nastavak pregovora za ulazak u EU odaslat će poruku ulagačima o stabilizaciji, uređenosti tržišta i potencijalnim koristima od investicija u Hrvatsku. Činjenica da je Hrvatska sve bliže vratima Unije uz definiranu strategiju i poticanje ulaganja mogla bi stvoriti novi interes ulagača i potaknuti strane investicije.
Ono što za sada koči nove investicije diljem Europe jesu niske stope prinosa, pa su investicije većine zemalja niže za čak 60% u odnosu na prvu polovicu prošle godine. Ipak, kako se 2009. bliži kraju u većini se zemalja očekuje povećanje investicija, a u narednih nekoliko godina predviđa se i stabilizacija prinosa. Trenutačno previše ne pomažu niti banke koje su ograničile ponudu kredita, a ukoliko kredite i daju tada to čine po mnogo strožim uvjetima. Sve ovo loše utječe na tržište nekretnina i razlog je sporijeg tempa oporavka.
Srećom dobre vijesti dolaze iz Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i Azije, pa se tako u sljedećoj godini očekuje veći broj investitora iz tih zemalja, a pogotovo iz Kine, čiji bi ulagači mogli pokrenuti uspavano tržište komercijalnih nekretnina.

Franck Ruimy, investicijski manager iz Londona, tražeći apartmane za europske ulagače došao je do zaključka iz naslova ovog posta.
Dok se bogati Amerikanci, zastrašeni svime što se događa, drže daleko od trofejnih ulaganja u nekretnine, gospodin Ruimy je investirao u neke od novih apartmanskih zgrada u Manhattnu. Njegov plan je kupiti ih što više dok su na popustu i iznajmljivati istodobno očekujući dugoročni porast cijene u sljedećih nekoliko godina. Zvuči interesantno, zar ne? Pa spomenuti gospodin toliko je uvjeren u uspjeh da je do sada potrošio preko 30 milijuna dolara, a očekuje da će na kraju sve skupa investirati 250 do 300 milijuna dolara!
Vesela kupovina započela je isprva kao način iskorištavanja snage eura naspram dolara. Bilo je to još prije nego su problemi na tržištu postali jasni većini kupaca. Ruimy kaže da je i tada bio u mogućnosti pregovarati za značajne popuste. Danas pak pogoršanje na tržištu nekretnina predstavlja priliku za dobar posao.
S obzirom da je Franck Ruimy jedna od poznatijih ličnosti u europskom svijetu nekretnina, čovjek koji je uložio milijarde dolara u nekretnine diljem Europe za privatne investitore i institucije, a čija tvrtka sada upravlja s nekretninama u vrijednosti više od 9 milijardi dolara, njegove savjete nebi trebalo olako odbacivati.
I što na kraju kaže gospodin Ruimy?
“Ja sam uvijek i svugdje u potrazi za cjenkanjem. Pravo je vrijeme za poslovanje s nekretninama!”

Tržište nekretnina u Hrvatskoj žudi za novim uredskim prostorima i svaka novna zgrada na tržištu vrlo će se brzo prodati ili iznajmiti.
Činjenica je da je razvoj novih projekata stao zbog oštrih uvjeta banaka u kreditnoj politici. Banke su postavile uvjete po kojima se traži veći udio vlastitog kapitala u projektu, pa čak i do 40 posto. Najveći je pak problem uvjet da se proda ili da u najam čak 50 posto portfelja prije odobrenja paketa financiranja. To je nelogičan uvjet za tržište poslovnih nekretnina. Malo je tvrtki u Hrvatskoj spremno potpisati ugovor o dugoročnom najmu uredskog prostora. Ovaj koncept prenesen je sa tržišta komercijalnih maloprodajnih prostora. Investitori koji sada na tržište ponude nove prostore imati će mogućnost ostvarenja visokih profita, jer podaci govore o stabilnoj cijeni uredskih nekretnina.
Prilika za veći razvoj tržišta uredskih prostora je i u ulasku Hrvatske u EU. Hrvatska se može probiti kao regionalni centar za multinacionalne kompanije. Valja ipak napomenuti kako odabir lokacije za regionalni ured neće ovisiti samo o cijeni i atraktivnosti prostora već i o stvaranju kvalitetne poduzetničke klime.