Erste banka smanjuje kamatnu stopu na postojeće stambene kredite za kupnju i izgradnju nekretnina uz valutnu klauzulu u švicarskom franku za 0,3 postotna boda. Najniža kamatna stopa nakon smanjivanja može biti 4,80 posto.

Sniženje će se provesti automatski te će se nova, umanjena kamatna stopa primjenjivati od 1. svibnja 2011. na anuitete koji na naplatu dospijevaju 1. lipnja 2011.

Erste banka i dalje nudi mogućnost konverzije kredita vezanih valutnom klauzulom uz švicarce u kredite vezane uz euro, uz plaćanje naknade od 0,1 posto.

Prilikom promjene valute kredita usklađuje se i visina kamatne stope te je ona koja se odobrava nakon konverzije u euro niža od redovne kamatne stope za stambene kredite u uru, tvrde u Erste banci.

Iznosi 5,90 posto za modele stambenih kredita za kupnju nekretnine i izgradnju stambenog prostora.

Kod promjene valute primjenjuje se srednji tečaj na dan promjene valute kredita. Prilikom konverzije kredita ne se provode izmjene u zemljišnim knjigama.

Izvor: pametnakuna.hr
Foto: Thinkstock

Analitičari Erste banke procjenili su da će do kraja godine dionice vezane uz tržište nekretnina u srednjoj i istočnoj Europi imati rast od 15 posto, a do kraja sljedeće godine od čak 25 posto, te da je sada dobro vrijeme za otkup dionica umjesto direktnog ulaganja u imovinu.

Prema njihovim procjenama, profitabilnost će i dalje ostati dosta niska. Stopa povrata na uloženi vlastiti kapital u 2012. godini u srednjoj i istočnoj Europi iznosit će četiri posto, procjenjuju analitičari.

Također smatraju da se i dalje moraju smanjivati operativni troškovi na tržištu nekretnina jer dobit još neko vrijeme neće dostići razinu kakva je bila prije ekonomske krize.

Prema analitičarima, ukupne investicije u drugom kvartalu ove godine pale su za 12 posto, odnosno iznosile su 25 milijardi eura, a na godišnjem nivou pale su čak tri posto.

Većina investicija i dalje je bila usmjerena na tržišta u Poljskoj i Rusiji, koja čine više od 70 posto svih investicijskih ulaganja u srednjoj i istočnoj Europi. Analitičari Erste banke procjenjuju da će dionice vezane uz tržište nekretnina imati uzlazni potencijal od 15 posto do kraja godine.

Autor: Redakcija Business.hr

Godina 2010. uz sve ekonomske probleme dovela je i do pada kreditne zaduženosti. Tako nešto dogodilo se zadnji put početkom 2000. i analitičari procjenjuju kako će do značajnije potražnje doći tek za godinu dana.
HNB izvještava kako su na kraju veljače ukupni krediti poslovnih banaka iznosili nešto više od 250 milijardi kuna, što je što je nešto manje od 1% manje nego u istom razdoblju prošle godine. Ovom padu pridonio je pad kredita financijskim institucijama i stanovništvu.
U veljači je peti mjesec za redom nastavljen pada kredita stanovništvu, te su oni na kraju su veljače iznosili oko 120 milijardi kuna, 3,5% manje nego na kraju istog mjeseca 2009. Analitičari ocjenjuju da je razlog tomu rast nezaposlenosti i smanjenje dohotka zbog realnog pada plaća. Stambeni krediti, koji čine oko 40% ukupnih kredita stanovništvu, još uvijek bilježe godišnji rast, ali tek 0,2%.
Godišnja stopa rasta kredita poduzećima spustila se na tek nešto više od 1% te njihovo stanje na kraju veljače iznosi oko 100 milijardi kuna.
Kreditiranje države je početkom 2009. dostizalo i rekordne iznose rasta. Prema kraju godine smanjila se potreba za financiranjem kreditima domaćih banaka, pa su i stope rasta postajale sve manje. Tako su na kraju veljače krediti državi iznosili oko 30 milijardi kuna, što je gotovo 4% više nego u veljači 2009.
Analitičari smatraju da bi Vladini poticaji pri kupnji prve nekretnine moglo tek blago popraviti potražnju za stambenim kreditima, ali bez porasta zaposlenosti neće biti pravog oporavka tržišta kredita. Rast sezonske zaposlenosti tijekom ljeta bi mogao povećati potražnju za kratkoročnim kreditima, ali i to je upitno zbog pesimizma koji vlada među građanima.
Budući da je situacija u domaćim poduzećima lošija zbog krize, brzi financijski oporavak i povećanje potražnje za kreditima u gospodarskom sektoru nije izgledan. Ipak, mjere financijske pomoći koje je donijela Vlada možda malo poprave situaciju.

Recimo da Hrvat s prosječnom plaćom želi kupiti najobičniji jednosobni stan s dnevnim boravkom za nekih 80,000€. Kako do kredita za takvu kupovinu? Dosta lako ako ste voljni ponuditi hipoteku i možete u ovakvim gospodarskim uvjetima pronaći dva jamca s natprosječnim plaćama. Zvuči dosta jednostavno? Možda imate i neku drugu nekretninu za ponuditi u hipoteku? Tada nećete morati naći jamca! Naravno, poželjno je da je plaća vašeg jamca potpuno neopterećena kreditima. Takvih je u Hrvatskoj mnogo, zar ne?
Zagrebački Večernji List napravio je istraživanje među bankama i kupcima. Naplata kredita je pogoršana, pa su i uvjeti kreditiranja postroženi. Neke banke imaju maksimalne iznose rata u odnosu na plaću kojima se uvjetuje da li je jamac potreban ili ne, neke traže policu životnog osiguranja, neke određuju maksimalne iznose kredita u odnosu na vrijednost nekretnine… Svaka banka ima drugačiju politiku.
Potencijalni kupci su pak s takvim stanjem dosta razočarani i najčešće odustaju od kupovine stana. Svi se nadaju da će Vladini poticaji na tržište stanova u Hrvatskoj donijeti neke promjene koje bi mogle olakšati dolazak do kredita, ali čitava situacija nikako nije ohrabrujuća.
Hrvatsko tržište nekretnina je u velikoj krizi, a niti banke, niti Vlada ne donose nikakve konkretne mjere da se to promjeni. Naravno, Vlada je najavila poticaje, ali njihov učinak je neizvjestan i upitno je hoće li se išta značajnije promijeniti. S time se slaže većina ekonomskih analitičara. Banke također ne pomažu baš previše. Izuzetno strogi uvjeti kreditiranja dugoročno ne vode ničemu. Bez novca nema investicija, nema gradnje, nema novih radnih mjesta, a bez svega toga nema ni novog ciklusa rasta.
Ovakva situacija nije dobra za nikoga na tržištu. Hrvatske agencije za nekretnine i građevinski poduzetnici sa velikim zanimanjem i neizvjesnošću gledaju prema budućnosti.

10% kredita poduzećima nije naplativo, a ukupni krediti privatnim tvrtkama padaju iz mjeseca u mjesec. Kriza koja je pogodila gospodarstvo i tržište nekretnina pogađa i banke, koje se u slučaju propasti tvrtke teško mogu namiriti iz preostale imovine.
U bankarstvu je pravilo da se kreditira posao i projekt, a ne tvrtka, to jest njeno ime ili imovina, ali instrumenti osiguranja ipak igraju veliku ulogu u ukupnom poslu. Stoga, kada je riječ o izdavanju novih kredita, banke su puno opreznije nego nekada, pogotovo kada je riječ o nekretninama koje se nude kao jamstvo, što na kraju rezultira manjim kreditima.
U Zagrebačkoj banci postoje različiti pristupi rješavanju potraživanja jer u pravilu banka ima različite instrumente osiguranja. Postoje zadužnice i mjenice, hipoteka na imovinu kompanije ili imovinu neke privatne osobe. Većina kredita još se otplaćuje prema ugovorenim uvjetima, a mali je udio kredita kod kojih se zbog nemogućnosti naplate provodi ovrha ili stečaj, koji moraju pokrenuti drugi vjerovnici jer banka zakonski ne može pokrenuti stečaj ako ima hipoteku na imovini klijenta. Ukoliko pak netko drugi pokrene stečaj, banka se naplaćuje odvojeno iz iznos dobivenog prodajom založene imovine. Procjena nekretnine se radi prema lokaciji, kvaliteti, starosti i trenutnom stanju nekretnine.
U Hypo Alpe-Adria banci kažu da je unatoč svim problemima naplata obveza još uvijek zadovoljavajuća. Primijećeni su problemi kod kredita pravnim osobama i poduzetništvu, gdje se povećao broj zahtjeva za reprogramiranjem obveza na duži rok za odgodu otplate glavnice. Ugovore o kreditu nije se pojačano otkazivalo, nego se raznim intervencijama pokušava pomoći klijentima da što lakše prođu kroz ovo krizno razdoblje.
U Raiffeisen banci se u slučajevima prisilne naplate naplaćuju iz svih raspoloživih instrumenata osiguranja dok se ne iscrpe sve mogućnosti. Iznos koji se ne uspije naplatiti banka otpisuje iz poslovnih knjiga. Sama naplata iz osiguranja obavlja se temeljem Ovršnog zakona. U ovom trenutku banka nema gubitaka zbog sniženih tržišnih cijena nekretnina.
Revalorizacija tržišne vrijednosti nekretnina se redovito provodi. U slučaju da se vrijednost umanji toliko da osiguranje postane neprihvatljivo u odnosu na izloženost, banka može zatražiti dopunu osiguranja.
Uglavnom, hrvatske banke za sada se dobro nose s nepovoljnom situacijom koja vlada u gospodarstvu, ali zato su i mnogo opreznije prilikom donošenja odluka o ulaženju u nove projekte i kredite.

U vremenu krize stambene štedionice su možda i najbolji oblik štednje. Razlozi toga su njihova konzervativnost, sigurnost poslovanja, stabilni prinosi i državni poticaji.
Stambeni štediša u Hrvatskoj može biti svaki hrvatski državljanin, pa makar i s prebivalištem u inozemstvu, a ugovori se zaključuju na razdoblje od 5 godina. Ostvari li se pravo na kredit prije isteka ugovora, klijentu se na raspolaganje stavlja cijela ugovorna svota. Postoji više tarifa ovisno o vremenu štednje, a kamate na sva sredstva koja se uplate u štednju su 2-3%, ovisno o valutnoj klauzuli.
Zaključivanjem novog Ugovora nakon prvih 5 godina stječe se pravo na progresivnu kamatu, to jest na još veću dobit od štednje. Nakon 5 godina može se nenamjenski koristiti sva sredstva i državne poticajne. Neke štedionice nude i razne kamatne bonuse, pogotovo ako se ugovara štednja za dijete. Ti bonusi kreću se od 25 do 100%, što predstavlja velik poticaj za sve mlade roditelje.
Većina štednih uloga u stambenim štedionicama je osigurana, a pravo na ugovor ima svaki član obitelji. Uz kamatu i državne poticaje na godišnje iznose od minimalno 5,000 kuna, jasno je da se radi o najisplativijem obliku ulaganja uz veliku sigurnost. Nakon nekoliko godina ulaganja u rizične dionice i razne investicijske fondove, što je bio veliki hit među brojnim građanima, čini se da su financijska kriza i recesija uništile sve iluzije i da se ljudi opet vraćaju konzervativnijim oblicima ulaganja svojih sredstava. Osim za štedionice i financijsko tržište, ovo je dobra vijest i za sve subjekte koji sudjeluju na tržištu nekretnina, bez obzira da li se radi o agencijama ili građevinarima, jer bi se velik iznos stambene štednje mogao veoma lako pretočiti na tržište.

Pet hrvatskih stambenih štedionica u prvih 9 mjeseci 2009. zaključilo je preko 100,000 novih štednih ugovora vrijednosti oko šest milijardi kuna, što je rast od gotovo 10% u odnosu na isto razdoblje lani.

Najviše novih ugovora zaključila je Prva stambena štedionica. Također, iznimno dobri rezultati omogućili su da štedionice u Hrvatskoj ostvare velik rast prihoda i dobiti. Tako njihova ukupna bruto dobit iznosi preko 40 milijuna kuna, što je rast od preko 250% u odnosu na 17 milijuna iz prethodne godine. Najveću dobit ostvarila je Prva stambena štedionica. Jedina koja bilježi minus u poslovanju je Raiffeisen stambena štedinica. Ukupna aktiva hrvatskih stambenih štedionica krajem rujna iznosila je  preko 6 milijardi kuna, tj. oko 5% manje nego 2008. HPB stambena i Wüstenrot bilježe rast, a ostale pad vrijednosti aktive. Kod banaka i štedionica je prisutna zato visoka stopa adekvatnosti kapitala od 15%.

I na bankarskom tržištu ima dobrih novosti! Od 1. prosinca 2009. Zagrebačka banka je u ponudu ponovno vratila stambene kredite za mlade, namijenjene klijentima ispod 40 godina na rok do 25 godina. U odnosu na standardnu ponudu, kamatna stopa je niža za 0,5% i iznosi 7% uz valutnu klauzulu u € a smanjen je i omjer visine kredita i instrumenta osiguranja. Tako se kredit uz zalog na može odobriti uz minimalno učešće od 10% bez jamaca i bez depozita. Instrumenti osiguranja poput police životnog osiguranja, novčanih fondova ili depozita, te nakanada mogu se isplatiti iz kredita. Naknada iznosi 1% za kupnju i 2% za dogradnju ili rekonstrukciju nekretnine. Svi korisnici ZABA stambenih kredita ostvaruju velike popuste za opremu i uređenje nekretnine. Predsjednik uprave Zagrebačke banke istaknuo je kako su ovakve promjene moguće zbog sve jeftinijih izvora financiranja na međunarodnom tržištu, te da se može očekivati i daljnji pad kamata u Hrvatskoj. Veća i povoljnija ponuda kredita može pomoći pri prodaji novih stanova, pa je sve više investitora shvatilo da moraju prilagoditi svoje cijene novonastalim uvjetima na tržištu.

Sve mora završiti tamo gdje je i krenulo, pa će tako i ova kriza vjerojatno završiti u Americi i to najvjerojatnije na tržištu nekretnina koje je svojim slomom i započelo lavinu problema s kojima smo se susretali kroz zadnjih godinu ili dvije. Zbog toga posebno veseli svaki dobar podatak iz Amerike.
Za početak, broj kuća koje su se počele graditi u mjesecu kolovozu je porastao za 1,5 posto, na gotovo 600 tisuća, 598 tisuća točnije, što je najveći broj u devet mjeseci 2009. Također, s radovima je započeto na 25 posto više obiteljskih stambenih jedinica, a uskoro stižu i Vladine olakšice i poticaji za gradnju prvih kuća. To je sve pozitivno utjecalo i na tržište rada, koje polako pokazuje znakove oporavka, pa je tako broj prijavljenih na zavodu za zapošljavanje pao za 12 tisuća.
Osim svega navedenog iznad, odjeknuo je i podatak kako Američka središnja banka FED ubacuje još 1,25 bilijuna dolara na hipotekarno tržište. Cilj je pomoći u oživljavanju posrnule američke ekonomije kroz oporavak financijskog sustava i smanjenje zahtjeva raznih banaka za pomoć od FED-a. Odobreno je nekoliko programa potpore čiji je cilj borba protiv kreditne krize koja je krenulo još prije dvije godine, u kolovozu 2007. godine. FED je od početka 2009. uložio gotovo 700 milijardi dolara u osiguranje hipoteka, a do travnja 2010. godine planira se potrošiti još 556 milijardi kako bi se zadržale niske kamatne stope.
Čini se da je kriza u bankarskom sustavu SAD-a napokon završena, pa je sada vrijeme za programe koji će ponovno ojačati ekonomiju. Osim što je ovo iz očitih razloga dobra vijest za građane Sjedinjenih Država, radi se i o jako dobroj vijesti za ostatak svijeta jer signalizira skori oporavak financijskih i tržišta nekretnina u ostalim zemljama koje su bile najteže pogođene recesijom, poglavito u Europi. Ovakav razvoj situacije trebao bi pozitivno utjecati i na oporavak gospodarstva u Hrvatskoj, a povećanje kupovne moći moglo bi vratiti i strane kupce na hrvatsko tržište nekretnina.

Voditelji projekata u razvoju nekretnina podržavaju inicijativu saborskih zastupnika prema bankama za smanjenje kamata na kredite. Nekretninci tu inicijativu ocjenjuju dobrodošlom u uvjetima aktualnih događanja na tržištu kapitala koji utječu na cjelokupno gospodarstvo. Za ovu se inicijativu očekuje se i podrška od monetarne i fiskalne vlasti u zemlji.
Naglašava se da stanogradnja ima višestruki značaj jer zapošljava veliki broj radnika, a ima i socijalne i demografske učinke. Za građane je svaki porast kamata osjetljivo pitanje i izravan udar na standard, a poslodavcima otežava poslovanje i utječe na razvoj.
S obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju od bankarskog sustava se očekuje razumijevanje i smanjenje profitnog očekivanja koje treba biti prilagođeno stanju u gospodarstvu i društvu.
Saborski zastupnici ocijenili su tijekom rasprave o izvješću HNB-a za prvo polugodište 2008. da poslovne banke u Hrvatskoj posluju dobro i imaju prostora za smanjivanje kamatnih stopa, umjesto da ekstra profit prelamaju preko leđa građana.

Istina je! Štovani čitatelji, došlo je do pada cijena nekretnina u Hrvatskoj! Cijene nekretnina padaju sve do 20%! Koliko će se cijena spustiti ovisi o lokaciji i kvaliteti nekretnine, da li se radi o novogradnji, te o želji vlasnika za dolaskom do novca. Nominalno još nitko ne spušta cijene, ali dovoljno je dovesti kupca i postoji velika mogućnost da će cijena pasti ukoliko se pokaže iskrena zainteresiranost. Ako je ikad bilo pravo vrijeme za cjenkanje, onda je to sada! U Vašem je interesu da ostvarite najbolju moguću cijenu. Trenutačna kriza na financijskom tržištu je odlična prilika i isplati se kupiti nekretninu, pogotovo na atraktivnim lokacijama na moru. Cijene stanova su pale, polako padaju i cijene poslovnih prostora, uskoro se može očekivati i pad cijena zemljišta. Tada se može računati na dobre prilike za investiranje i zaradu!