Erste banka smanjuje kamatnu stopu na postojeće stambene kredite za kupnju i izgradnju nekretnina uz valutnu klauzulu u švicarskom franku za 0,3 postotna boda. Najniža kamatna stopa nakon smanjivanja može biti 4,80 posto.

Sniženje će se provesti automatski te će se nova, umanjena kamatna stopa primjenjivati od 1. svibnja 2011. na anuitete koji na naplatu dospijevaju 1. lipnja 2011.

Erste banka i dalje nudi mogućnost konverzije kredita vezanih valutnom klauzulom uz švicarce u kredite vezane uz euro, uz plaćanje naknade od 0,1 posto.

Prilikom promjene valute kredita usklađuje se i visina kamatne stope te je ona koja se odobrava nakon konverzije u euro niža od redovne kamatne stope za stambene kredite u uru, tvrde u Erste banci.

Iznosi 5,90 posto za modele stambenih kredita za kupnju nekretnine i izgradnju stambenog prostora.

Kod promjene valute primjenjuje se srednji tečaj na dan promjene valute kredita. Prilikom konverzije kredita ne se provode izmjene u zemljišnim knjigama.

Izvor: pametnakuna.hr
Foto: Thinkstock

Pitanje: Inače nisam porezni obveznik jer sam korisnica mirovine koja za sada po svom iznosu ne ulazi u plaćanje poreza, no prisiljena sam prodati dio nekretnine (posjedujem 1/4 ) koja je u mom vlasništvu, pa me zanima koliko se na prodaju iste plaća porez. Mijenja li išta činjenica da se nekretnina nalazi u Loparu, na otoku Rabu?

Moj dobiveni iznos biti će do 120 000,00 kn. Ukoliko ovo nije pravo mjesto za postavljanje ovog pitanja lijepo Vas molim vas da me uputite u tom slučaju kome bih ga mogla postaviti. Unaprijed zahvaljujem na Vašem trudu i na razumijevanju!

Odgovor: U pogledu Vašeg upita potrebno je obratiti se Ministarstvu financija, Porezna uprava, Avenija Dubrovnik 32, Zagreb ili putem besplatnog telefona 0800 66 99 33.

Foto: Thinkstock

Autor: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

Vezano za „Europski cilj 20-20-20“, koji se odnosi na povećanje energetske efikasnosti za 20 posto, povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora za 20 posto i smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20 posto, te istovremeno sve veću plinofikaciju i korištenje plina kao najčišćeg i najjeftinijeg energenta, dogodit će se i promjene u upotrebi, te i nužna zamjena klasičnih konvencionalnih uređaja za grijanje.

Takvi uređaji će zbog visokih izlaznih temperatura i velike mase izlaznih dimnih plinova biti zamijenjeni kondenzacijskim uređajima. S ciljem uštede energije i smanjenja emisije CO2, proizvođači ložišta i kotlova najavili su ukidanje proizvodnje i zamjenu klasičnih ložišta kondenzacijskim i nisko-temperaturnim ložištima do 2013. godine.

Međutim, paralelno s razvojem ovakvog načina grijanja svjedoci smo događanja koja dovode do problema u opskrbi plinom, različitih prirodnih katastrofa koje zbog dotrajalosti elektroenergetskog sustava dovode do poremećaja u opskrbi električne energije i time utječu na sigurnost grijanja u najkritičnijim periodima sezone grijanja.

Ukoliko uzmemo u obzir da gotovo 100 posto grijanja (ili upravljanja grijanjem) ovisi o električnoj energiji, neovisnost i sigurnost grijanja u takvim situacijama je upitna. Kako bi se mogućnost nastanka takvih situacija, koje se kontinuirano ponavljaju, izbjegla, nužno je potrebno prilikom gradnje kuće primijeniti koncept grijanja koji nije ovisan samo o jednom energentu ili vrsti ložišta.

Na raspolaganju nam stoje različiti energenti iz obnovljivih izvora, poput sunca, vode i vjetra, a za naše podneblje posebno je važan potencijal biomase, kao mogućeg energenta u kritičnim situacijama.

Iz tog razloga Schiedel je razvio koncept energetske efikasnosti i koristi 3+1, koji predstavlja optimalnu kombinaciju moderne tehnike i najviše koristi koja je osigurana za stanara obiteljske kuće.

1) Glavni dimnjak, odnosno dimnjak za centralno grijanje, koji omogućava neovisnost kod odabira vrste goriva i ložišta
2) Dimnjak za kamin. Kamin osim što utječe na ugodu i ambijent obiteljske kuće, može biti idealno rješenje za grijanje u proljeće i jesen kada vanjske temperature nisu toliko niske, pa nije potrebno koristiti centralno grijanje.
3) Rezervni ili sigurnosni dimnjak, kao odgovor na gore navedene situacije, koje nastaju uslijed utjecaja vremenskih i klimatskih (ne)prilika.
4) Ventilacija, u obliku AERA-e, automatiziranog ventilacijskog sistema za kontrolirano prozračivanje obiteljskih kuća, koji omogućuje znatne uštede energije, ili običnog višenamjenskog ventilacijskog kanala.

Kako bi se u potpunosti iskoristila energetska efikasnost ložišta, te kako ne bi došlo do oštećenja dimnjaka ili smog stambenog prostora, dimnjak po svojim tehničkim karakteristikama treba u potpunosti biti kompatibilan s takvim ložištem.

Dimnjaci u svojoj primarnoj funkciji omogućavaju pravilno odvođenje dimnih plinova, te na taj način omogućavaju sigurnost i stanara i obiteljske kuće. Samo efikasni, dobro izolirani, te prikladni dimnjaci omogućavaju rad uređaja, odnosno ložišta na najvišem stupnju učinkovitosti, te proizvodnju najnižih razina izlaznih dimnih plinova.

Jedan od osnovnih dijelova dimnjaka je unutarnja cijev, koja istovremeno mora biti otporna i postojana na temperaturne promjene i agresivne kondenzate, koji nastaju u dimnjaku. Cijevi od šamota koje se još uvijek koriste u gradnji, ne zadovoljavaju zahtjeve modernih ložišta, jer zbog poroznosti propuštaju kondenzat, koji nastaje u dimnjaku, dok cijevi od drugih materijala (plastika i sl.) ne mogu zadovoljiti visoke temperature i temperaturne promjene koje nastaju u dimnjaku, te zadovoljiti vatrootpornost u objektu, koja je zahtijevana prema usvojenim normama.

Takvim uvjetima u potpunosti je prilagođena Schiedel moderna profilna cijev od tehničke keramike. Najnaprednija tehnologija izrade i kvaliteta materijala izostatične cijevi, te posebno razvijen profil cijevi za povećani učinak izmjene topline, zaslužni su za sigurnost objekta od pojave dima i požara, te otpornost na vlagu i koroziju.

Zbog svoje jedinstvene univerzalnosti, profilna cijev ugrađena je u najmodernije Schiedelove sisteme dimnjaka, između ostalih i ADVANCE, dimnjak namijenjen za ugradnju u obiteljske kuće. Takvi univerzalni dimnjaci omogućavaju priključivanje različitih ložišta i korištenje različitih energenata, bez obzira na uvjete i okolnosti, što je osnovni preduvjet sigurnog i neovisnog grijanja i njegove maksimalne energetske efikasnosti.

Više informacija doznajte na www.schiedel.hr

Foto: Thinkstock

Primjenom jednostavnih navika kroz godinu dana uštedjet ćete i do nekoliko tisuća kuna. Iako vam se to čini nemoguće, štedite i kad ne palite svjetlo. Konstantan rast cijena energenata primorava nas da obratimo pažnju koliko i kako trošimo energiju u vlastitom domu. Jednostavnom primjenom nekoliko pravila na godinu možemo uštedjeti i nekoliko tisuća kuna.

Naravno, tih se pravila morate pridržavati. Osim štednje razmišljajte ekološki budite svjesni činjenice da izvori energije i vode na zemlji nisu neograničeni. Zato svaki put kada se kupate ili perete rublje razmislite o tome.

Počnimo od kućanskih aparata. Ako je moguće koristite aparate energetskog razreda A ili AA. Primjer je tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C, koji je u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A. No hladnjak C klase godišnje potroši struje za oko 100 kuna više od hladnjaka A klase.

Takav je slučaj i s ostalim kućanskim aparatima. Dugoročno su isplativiji i ekološki prihvatljiviji.

Nadalje, gasite svjetla, televiziju dok niste u domu. Ne ostavljajte otvorenima vrata i prozore dok vam je uključena klima, ne otvarajte frižider bez razloga, koristite štedljive žarulje – troše četiri puta manje energije od običnih, u vrijeme hlađenja i grijanja hladite i grijte samo prostorije koje koristite…

Za kupanje koristite tuš jer se troši i 50% manje vode nego kupanjem u kadi. Kada se brijete ili perete zube, ne dozvolite da voda cijelo vrijeme teče iz slavine….

Možda u prvom trenutku nećete primijetiti da štedite, ali pokušajte, pratite račune iz mjeseca u mjesec i vjerujte, iznenadit ćete se.

Autor: 24sata

Foto: Thinkstock

Donosimo pismo čitateljice Pametne kune koja je pritisnuta financijskim nedaćama odlučila opisati svoje iskustvo i podjeliti ga sa ostalim čitateljima.

Poštovani,

Javljam se vezano uz vaš članak o refinanciranju kredita i mogu vam reći da sve što ste napisali, u praksi - ne postoji!

Konkretno, prije skoro dvije godine sam izgubila posao, i većina kartičarskih kuća me odmah blokirala. Privredna Banka Zagreb me blokirala nakon 2 neplaćene rate po American Expressu iako sam u nekoliko navrata odlazila do njih i pokušavala se dogovoriti oko otplate duga. Poslali su mi na naplatu trogodišnji kredit te sam sa njima trenutno na sudu. Čak je i sutkinja predložila dogovor oko otplate, ali oni su to odbili. Zagrebačka Banka je pristala na reprogram kartica i minusa na tekućem računu na način da je dug na revolving kartici i obročne otplate bez kamata pretvorila u kredit sa 10% kamate jer je to bio uvjet da dobijem reprogram za minus po tekućem, koji su mi ukinuli kada sam ostala bez posla. Po drugom kreditu za poslovni prostor u međuvremenu su mi digli kamatu za skoro 2% jer sam - rizični klijent!

RBA je pristala na reprogram na isti način, ali nisu htjeli u reprogram uključiti i auto kredit već su mi predložili moratorij. Za vrijeme moratorija uredno su podigli kamatu, usprkos što se kamata naplaćivala cijelo vrijeme moratorija i usprkos što sam morala potpisati da po pogledu kredita nema promjena jer je u mirovanju. Mirovanje za mene ali ne i za njih!

Sad je stanje takvo da je rata koja je bila 2300 kuna sada preko 4000 kuna, odbili su mi prebacivanje kredita u eure, što su rekli da će biti moguće kada sam podizala kredit. Odbili su mi i reprogram jer - kredit je osiguran kod Croatia osiguranja i oni će se naplatiti od njih a Croatia će onda mene tužiti!

U međuvremenu sam se zaposlila za plaću koja je oko 40% moje bivše plaće, plaća mi je pod ovrhom a ja dobivam samo 2/3 plaće, s time da se naknada za prijevoz, i sve ostalo što nije plaća uredno proslijeđuje dalje. Također, svi računi su mi blokirani na način da banke uredno zaračunavaju opomene i produbljuju nedozvoljeni minus, jer po zakonu o ovrsi, svaka uplata se mora proslijediti, tako da ja nemam načina zatvoriti taj nedozvoljeni minus, ali banke uredno naplaćuju svakih par dana opomene zbog tog minusa!

Ukratko rečeno, vaš portal je jedan veliki propagandni letak. Prije objave članka koji vam je napisao jedan marketing banke, provjerite stvari u praksi. Savjeti su vam za nezreli i iskreno, sa savjetima tipa ‘gasite svjetlo kad niste u prostoriji’ vrijeđate svaku normalnu osobu! Trenutno živim od jedva 2000 kuna, sa kojima moram platiti režije, hranu i svaki dan se pojaviti na poslu koliko-toliko uredna. Ne sjećam se kad sam zadnji put nešto kupila u dućanu. Radim honorarni posao kad stignem i za to mi treba auto jer živim 25 kilometara od posla, pa vaš pametan prijedlog ‘idite na posao biciklom’ u danima kada je vruće i kada putujem 100 kilometara da bih možda zaradila kojih 200 kuna – čini glupavim. Ne živimo svi u centru, nemamo starce koji nam mogu pomoći i ne moramo zapisivati gdje smo i koliko potrošili da se na kraju mjeseca neugodno iznenadimo. Vjerujte mi, kad imate ovako malo kao što imam ja, tada jako dobro znate gdje vam je otišla svaka lipa, a kamoli kuna!

Lijepi pozdrav i želim vam čim više osobnog iskustva sa bankama.

“U veljači je u Zagrebu i na Jadranu zabilježen lagani porast traženih cijena nekretnina, no za preokret trenda potreban je nastavak rasta i u idućim mjesecima. Jedan od mogućih uzroka je subvencija odnosno potpora koju je najavila Vlada te skori početak turističke predsezone na Jadranu koja je i inače razdoblje koje inozemni kupci nekretnina koriste kako bi započeli pregovore o kupnji nekretnina na Jadranu“, komentira podatke o kretanju cijena nekretnina Domenico Devescovi, voditelj Centra nekretnina.

Prema indeksu Centra nekretnina na najznačajnijem tržištu, u Zagrebu, tražene cijene nekretnina više su 0,5 posto u odnosu na siječanj, dok su na godišnjoj razini manje 4,1 posto. Na Jadranu cijene su u odnosu na prošli mjesec više 1,2 posto, dok su na godišnjoj razini niže 2,9 posto.

Prosječna tražena cijena nekretnina u Hrvatskoj u veljači 2010. je u odnosu na siječanj viša 0,8 posto, a na godišnjoj razini tražene cijene nekretnina niže su 3,6 posto.

Vladin prijedlog zakona o poticanju prodaje stanova u Centru nekretnina smatraju kratkoročno dobrim potezom jer će iz sredstava Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama i proračuna Vlada pomoći svim sudionicima tržišta nekretnina odnosno kupcima nekretnina s jedne strane te bankama i investitorima s druge strane. I država će profitirati ako naplati PDV na do sada neprodane stanove.

“Smatramo da je skoro donošenje spomenutog zakona rezultat sprege banaka i državne vlasti. U trenucima kada je Vladi trebao novac kako bi pokrila deficit, banke su bile spremne pomoći. Danas se Vlada odužuje bankama na način da iz državnog proračuna ‘krpa rupe’ koje bi banke morale prijaviti svojim inozemnim vlasnicima kad bi otpisali loše kredite investitorima koji su izgradili stanove za koje u ovom trenutku i po ovim cijenama nema potražnje, stoga ni mogućnosti za pravovremeno i uredno vraćanje kredita banci. S obzirom na to da su uprave hrvatskih banaka već reprogramirale kredite investitorima s lošim projektima, trebalo je osmisliti novi model koji će omogućiti investitorima da prodaju stanove po cijenama koje neće ugroziti plasmane banaka. Prebacivanjem novca iz državnog proračuna na račune investitora, što Vlada opravdava brigom za radna mjesta, spomenuta sredstva će biti proslijeđena bankama. Iz cijele situacije banke i investitori izlaze neokrznuti i bez gubitaka”, komentira Vladine mjere Devescovi.

Ipak, kupci stanova ostaju i dalje u nezavidnoj situaciji, tvrde u Centru nekretnina. Cijene nekretnina neće formirati tržište odnosno one neće padati u uvjetima smanjene potražnje nego će biti umjetno zadržane na trenutačnim razinama i zato se ne očekuju dramatične promjene u volumenu trgovanja budući da se gospodarska situacija u Hrvatskoj pogoršava. U realnom sektoru na stotine ljudi svakodnevno ostaje bez posla.

“Očekujemo rast volumena trgovanja na tržištu nekretnina, ali tek s nekoliko mjeseci odmaka kada se rast stope nezaposlenosti zaustavi, BDP ostvari rast nekoliko kvartala zaredom, a rekordna se nelikvidnost počne smanjivati. U uvjetima pozitivne gospodarske klime rast će i tržište nekretnina. Stanovi i apartmani će se kupovati kao nekad, ali će kupci biti znatno iskusniji i oprezniji“, zaključuje Devescovi.

Autor: Redakcija Business.hr

Domaće tržište stanova nije oživjelo unatoč Vladinu poticajnom programu kupnje stanova kao prve nekretnine. Zahvaljujući tim mjerama prodano je više stanova, ali to nije bitno utjecalo na tržište, ističe voditelj Centra nekretnina Domenico Devescovi.

„Nema interesa jer mladi nemaju stalno zaposlenje, prevladavaju strah i neizvjesnost za budućnost. Ništa se tu ne poklanja jer subvencije trebaju vratiti korisnici kredita. Vladinim se mjerama zapravo ne subvencioniraju kupci prvih nekretnina nego građevinske tvrtke. Umjesto da prisile građevinare da spuste cijene stanova, odnosno građanima ponude stvarne, bespovratne subvencije za kupnju prve nekretnine, oni prezaduženo stanovništvo nastoje uvući u daljnje zaduživanje“, ocjenjuje Ivan Bižanović, vlasnik Lika nekretnina iz Otočca.

Prodaje kvaliteta

Kakav je pak interes stranaca za nekretnine, upitali smo agencije za nekretnine.

Voditelj Centra nekretnina Domenico Devescovi kaže kako kupci nekretnina traže povoljne prilike za kupnju, a s obzirom na to da je ponuda nekretnina velika, lakše postižu nisku cijenu. Prema njegovim informacijama, stranci ove godine pokazuju povećan interes za kupnju nekretnina u Dalmaciji, a među njima prednjače kupci iz Njemačke, Slovenije, Velike Britanije i skandinavskih zemalja.

Špiro Trgo iz agencije za promet nekretninama Trgostan iz Splita kaže kako se najviše prodaju kvalitetne nekretnine na lokacijama blizu mora u vrijednosti do 200.000 eura te kamene kuće s vrtom čija cijena ne prelazi 100.000 eura. Prema riječima Azre Pleh iz agencije Tetida iz Poreča, najviše se prodaju novosagrađene nekretnine čija je cijena u prosjeku najviše snižena. Snježana Meštrović, direktorica agencije Premium iz Malinske, potvrdila nam je da se na Krku kupuju nekretnine do vrijednosti od 50.000 ili 60.0000 eura.

Prvi mali stanovi

Na zagrebačkom je tržištu, pak, prema riječima Bore Vujovića iz agencije Opereta, većina kupaca shvatila da su cijene pale i da je teško očekivati daljnja sniženja. Traže se stanovi u zoni javnog gradskog prijevoza, mali stanovi od 40-ak kvadrata u širem centru grada za koje su kupci spremni platiti do 80.000 eura te stanovi od 60 do 70 kvadrata za koje su spremni platiti do 100.000 eura.

U Osijeku su također najtraženiji mali stanovi. Domagoj Brljačić iz agencije Nekretnine Osijek rekao nam je da su vrlo traženi i stanovi od 55 do 65 kvadrata koje kupuju mlade obitelji. Investiciju od 55.000 do 65.000 eura većinu kupaca sebi može priuštiti s obzirom na to da će kupnju nekretnine djelomično ili u cijelosti financirati putem kredita.

Vlasnica splitske agencije za nekretnine Biliškov Jasminka Biliškov rekla nam je da je interes kupaca generalno manji nego što je očekivala, a uglavnom se traže obiteljske kuće uza samo more, manji hoteli, nekretnine na otocima te parcele uz obalu. Dodala je kako se u posljednje vrijeme na tržištu nekretnina pojavljuju potomci hrvatskih iseljenika koji kupuju obiteljske kuće ili parcele pa je sada tržište nekretnina na Jadranu otprilike kao prije petnaestak godina.

Umjeren optimizam

Devescovi smatra da će ulazak Hrvatske u EU utjecati na to da dio kupaca turističkih nekretnina uloži u Hrvatsku, ali će, napominje, sve ipak ovisiti o stanju u gospodarstvu u zemljama iz kojih dolaze kupci, ali i o mogućem uvođenju poreza na imovinu.

„Hrvatska je jedina zemlja na Mediteranu koja nudi kombinaciju mediteranske klime, izrazito razvedene obale i, najvažnije, dostupnosti putem mreže autocesta. Iz Austrije, Slovenije, Mađarske ili Italije na Jadran se može stići za maksimalno pet sati“, ističe.

Direktor Spiller Farmera za Hrvatsku Patrick Franolić smatra da je završetak pregovora o ulasku Hrvatske u EU donio optimizam na tržištu nekretnina, što rezultira interesom inozemnih zakupaca za ulazak na hrvatsko tržište, a samim tim i interesom za nekretnine za odmor i tzv. second home.

Vlasnik slovenske agencije za nekretnine Hiška ABC Jože Podgorešek, kojemu je Hrvatska najvažnije tržište, kaže da ima upita za nekretnine uglavnom od 70 do 100 tisuća eura, no rijetko se što proda. Često je, upozorava, problem neuređen status nekretnine, a i kupci su postali zahtjevni pa žele više za svoj novac.

Ovaj članak je objavljen u tiskanom izdanju business.hr-a.

Autor: Gorden Knezović

Prema posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, pojavljuje se pravni apsurd na koji upozoravaju stručnjaci jer se svaka građevina upisana u zemljišnoj knjizi bez zabilježbe da je priložen akt za njezinu upotrebu smatra nezakonitom, a onaj tko tvrdi suprotno, dakle da njegova građevina nije nezakonita, to mora dokazati. To bi trebalo značiti da su sve građevine u Hrvatskoj nelegalne.

Naime, ni jedna građevina u državi nije upisana u zemljišnim knjigama uza zabilježbu da ima uporabnu dozvolu ili neki drugi zamjenski akt. Prema tome, ni jedan stan, zgrada ili kuća u Hrvatskoj ne mogu se sada prodati, odnosno uknjižiti na novog vlasnika jer ni jedna građevina sada nije legalna prema izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju. Od izmjena i dopuna tog zakona nema više knjiženja novih vlasnika.

U Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva tvrde kako je novim zakonskim odredbama zapravo pojednostavljen i ubrzan postupak dokazivanja legalnosti objekata jer se sada to može dokazivati izvatkom iz zemljišnih knjiga.

HJK bez stava

No, potvrđuju da ni jedna nekretnina još nema takvu zabilježbu u zemljišnim knjigama. Nakon zakonskih izmjena svaki kupac građevine upisane u zemljišnoj knjizi bez zabilježbe o aktu za uporabu nekretnine zna da sama činjenica što je ona upisana u zemljišnoj knjizi ne znači da je i sagrađena u skladu s upravnim propisima o gradnji te da s tim u vezi od prodavatelja treba zatražiti odgovarajuće dokumente.

Nakon što su pojedini javni bilježnici i vlasnici agencija za nekretnine upozorili da će primjena izmjena i dopuna Zakona o prostornom uređenju i gradnji, kao i Zakona o legalizaciji objekata, potpuno onemogućiti bilo kakav promet nekretnina, predsjednik Hrvatske javnobilježničke komore Ivan Maleković rekao nam je kako njihova komora zasad nema nikakvo službeno stajalište o toj problematici te da će javnost biti informirana kada ga budu imali. Ustvrdio je i kako mišljenje nekih javnih bilježnika o tome izražava samo njihov osobni stav.

Maleković je rekao kako se HJK ne može očitovati o tome hoće li predmetne izmijene Zakona o prostornom uređenju i građenju, odnosno Zakon o postupanju s nezakonito sagrađenim zgradama, izazvati probleme na tržištu nekretnina jer se očekuje da će mjerodavna tijela dati i neke upute u vezi s primjenom tih zakona.

Ukidanje članaka?

„Osobno me sve to podsjeća na ono što je polučio Zakon o izmjenama i dopunama zakona o poljoprivrednom zemljištu, a to je konfuzija koju je razriješio Ustavni sud ukidajući određene članke tog zakona“, ustvrdio je predsjednik HJK Ivan Maleković.

Pojedini vlasnici agencija za nekretnine upozorili su nas kako će spomenuti zakoni onemogućiti bilo kakav promet nekretnina. Naime, predviđeno stavljanje zabilježbi o dokumentu kojim je upisan objekt gotovo je neizvodivo, rekao nam je Ivan Bižanović, vlasnik Lika nekretnina, upozorivši kako će gruntovnice biti zatrpane zahtjevima za upis, a katastri zahtjevima za uvjerenje o vremenu gradnje.

Pojedini javni bilježnici upozorili su kako će probleme posebno stvarati činjenica da građevine sagrađene do 15. veljače 1968. ne trebaju uporabnu dozvolu, ali im katastarski ured mora izdati uvjerenje o vremenu evidentiranja građevine. Građevine sagrađene temeljem građevinske dozvole, odnosno drugog odgovarajućeg akta, izdane do 19. lipnja 1991. godine ne trebaju uporabnu dozvolu, ali moraju uz građevinsku dozvolu i potvrdu da nije u tijeku postupak građevinske inspekcije prijaviti i ucrtati građevinu u katastar. Građevine sagrađene temeljem građevinske dozvole izdane od 20. lipnja 1991. godine do stupanja na snagu ZPUG-a (1. listopada 2007.) moraju imati uporabnu dozvolu ili uvjerenje o uporabi.

Autor: Gorden Knezović

IZVOR: business.hr

U prvoj polovici ove godine investitori su u postojeće komercijalne nekretnine u Europi uložili 343 milijarde dolara pa su investicije na Starom kontinentu nadmašile one na američkom i u azijsko-pacifičkoj regiji.

To ne znači da tržište komercijalnih nekretnina doživljava ludi oporavak, nego da investitori traže nova ulaganja sa sigurnim prinosima koja će im donijeti veću zaradu od, recimo, kupovine državnih obveznica.

Upravo to postigao je irski Tribeca Holdings koji je za 31 milijun dolara kupio trgovinu draguljara Cartiera u londonskom Bond Streetu, britanskoj verziji njujorške Pete avenije ili pariškog Champs-Elyseesa.

Godišnja najamnina koju Cartier trenutno plaća iznosi 2,74 posto cijene koju je Tribeca platila za nekretninu, što je pak 0,2 postotna boda više od prinosa na osmogodišnje britanske obveznice, piše Bloomberg.

Osim toga, dok analitičari smatraju da će dužnički problemi u eurozoni još sniziti prinose na “sigurne” državne obveznice, a britanske spadaju u tu kategoriju jer je Ujedinjeno Kraljevstvo jedna od samo 16 zemalja i teritorija koji još uvijek imaju savršen kreditni rejting, izgledno je da će najam nekretnina na atraktivnim lokacijama samo - rasti.

IZVOR: business.hr

Autor: Nikolina Rivosechi

Analitičari Erste banke procjenili su da će do kraja godine dionice vezane uz tržište nekretnina u srednjoj i istočnoj Europi imati rast od 15 posto, a do kraja sljedeće godine od čak 25 posto, te da je sada dobro vrijeme za otkup dionica umjesto direktnog ulaganja u imovinu.

Prema njihovim procjenama, profitabilnost će i dalje ostati dosta niska. Stopa povrata na uloženi vlastiti kapital u 2012. godini u srednjoj i istočnoj Europi iznosit će četiri posto, procjenjuju analitičari.

Također smatraju da se i dalje moraju smanjivati operativni troškovi na tržištu nekretnina jer dobit još neko vrijeme neće dostići razinu kakva je bila prije ekonomske krize.

Prema analitičarima, ukupne investicije u drugom kvartalu ove godine pale su za 12 posto, odnosno iznosile su 25 milijardi eura, a na godišnjem nivou pale su čak tri posto.

Većina investicija i dalje je bila usmjerena na tržišta u Poljskoj i Rusiji, koja čine više od 70 posto svih investicijskih ulaganja u srednjoj i istočnoj Europi. Analitičari Erste banke procjenjuju da će dionice vezane uz tržište nekretnina imati uzlazni potencijal od 15 posto do kraja godine.

Autor: Redakcija Business.hr