Proljeće svake godine donosi cvjetanje života, a ove godine donijelo je i cvijetanje tržišta nekretnina na Jadranu. Prodaja je skočila za gotovo 15 posto!
Ekonomski oporavak u svijetu vraća kupce u Hrvatsku, a najtraženije su luksuzne vile uz more. Kupci koji si tako nešto mogu priuštiti nisu nikad ustvari ni bili siromašni, ali je kriza ipak utjecala na njihove potrošačke navike. Koliko god to čudno možda zvuči, psihološke blokade puno je teže probiti od financijskih.
Traže se i stanovi, ali također uglavnom oni luksuzniji. To je u određenoj mjeri i problem, jer srednji sloj građanstva, koji je i najbrojniji sloj, još uvijek strahuje za budućnost, pa se teže odlučuju za investicije u nove domove. Iako je vijest o oporavku tržišta dobrodošla, nije dobro da tržište nekretnina u Hrvatskoj ovisi isključivo o strancima.
Cijene su također utjecale na ovaj pozitivni pomak. Pale su sve cijene, neovisno o vrsti nekretnine, pa su stanovi i kuće automatski dostupniji većem broju kupaca, bez obzira da li se radi o strancima ili hrvatskim građanima.
Sve je to još uvijek dosta daleko od “zlatnih godina” hrvatskih agencija za nekretnine i građevinskih kompanija. Velik broj agencija se ugasio, a i manji građevinari pretrpjeli su teške udare. Ipak, cikličko kretanje gospodarstva je normalna pojava u kapitalizmu, pa se isto može očekivati i u Hrvatskoj. Poslije svake kiše mora doći sunce.

Tržište nekretnina u Hrvatskoj je jednostavno preskupo, ali ova tvrdnja vrijedi samo za hrvatske građane, to jest točna je ako se gleda sa stajališta kupovne moći građana.
Gledano samo sa stajališta vrijednosti nekretnina, Hrvatska i nije toliko skupa koliko se nama može učiniti, a pogotovo ako se gleda samo tržište kuća. Koliko to znači Hrvatima? Ne baš previše… I nije neka utjeha kada se u računicu uključi ekonomska situacija u zemlji. Ipak, to itekako puno znači agencijama za nekretnine i investitorima, a u konačnici bi moglo i poboljšati ekonomsku sliku zemlje, što bi vjerojatno moglo malo popraviti i situaciju građanima Hrvatske. Sve je to jedan krug.
Da ne kompliciramo, kuće su u Hrvatskoj među najjeftinijima u Europi, a i u našem okruženju. U Sloveniji su cijene puno više, a i u Crnoj Gori, ponajviše zahvaljujući velikom proboju koji je ova zemlja imala na turističkoj karti Europe. Kada se sve uzme u obzir, nije nerealno očekivati kako bi se strani kupci, potaknuti ekonomskim oporavkom u svojim zemljama, uskoro mogli u velikom broju početi vraćati na hrvatsko tržište nekretnina, pogotovo na tradicionalno popularni Jadran.
Kao i obično, to su među prvima prepoznale banke, pa je tako Erste banka već uvela stambene kredite za strance. Uvjeti su izuzetno povoljni i nude se razne pogodnosti, a krediti se odobravaju uz valutnu klauzulu i hipoteku.
Dobre vijesti za sve koji se bave poslovanjem s nekretninama u Hrvatskoj!

Prodaja stanova u Hrvatskoj gotovo je u potpunosti zaustavljena. Unazad tri godine tržište je palo za preko 30 posto, a na nekim lokacijama i preko 50 posto. Tko je kriv?

Profesor Josip Tica sa zagrebačkog ekonomskog fakulteta smatra da su najodgovorniji građevinari, koji tvrdoglavo drže cijene i tako održavaju status quo, koji na kraju neće odgovarati nikome. On smatra kako bi se investitori trebali pomiriti s određenim gubitkom profita, rasprodati stanove i krenuti u nova ulaganja. U suprotnom bi moglo doći do nove eskalacije krize, koja bi ovog puta utjecala i na zaposlenost zbog velikog gubitka radnih mjesta u sektoru građevinarstva. Povećanje nezaposlenosti prije ili poslije utjecalo bi i na srodne djelatnosti.

Posljedica slabije prodaje stanova utječe i na ostatak gospodarstva, pa su tako banke promjenile svoju politiku financiranja, a i uloga Vlade se promjenila, jer fokus više nije na poticanju nove gradnje, već tržišta nekretnina.

Također, profesor Tica ističe da je problem u porezima, to jest nepostojanju istih kada su u pitanju nekretnine. Ljudi su jednostavno navikli da je posjedovanje nekretnina jedan oblik štednje. Kada bi se utvrdilo neoporezivi dio kućanstva, a sve ostalo oporezovalo, tada bi se štednja preusmjerila u druge djelove gospodarstva, a i dobiveni porez mogao bi se ulagati u druga područja, na primjer zdravstvo ili obrazovanje.

Sve to bi u konačnici moglo ojačati gospodarstvo, a samim time indirektno i tržište nekretnina, to jest potaknuti nove projekte.

Svjetski analitičari očekuju da će ove godine tržište konačno dotaknuti samo dno, ali to i nije toliko loše… Zašto? Zato što to znači da sljedeće godine kreće oporavak!
U cijeloj Europi očekuje se da će sljedeće godine krenuti rast tržišta nekretnina, svugdje osim u Istočnoj Europi. Da li to znači da će se u Hrvatskoj nastaviti negativan trend tržišta? Da i ne. Iako Hrvatska spada među kritične zemlje, naše tržište ipak je ekonomski gledano na nekakvoj granici između Istoka i Zapada. To znači da se, ovisno o sektoru tržišta, oporavak može očekivati tijekom 2011. ili 2012. godine.
Investitori u Hrvatskoj morat će se pak pomiriti s manjim stopama povrata investicija, a i banke mogu očekivati da će morati financirati projekte putem nekih drugih modela. Veliki stambeni projekti mogu se očekivati tek 2012. godine, a isto vrijedi i za nove trgovačke centre i uredske zgrade. Daljnja stabilizacija cijena također će pomoći oporavku tržišta nekretnina u Hrvatskoj, ali to ne znači da će se automatski prodati svi slobodni stanovi. Kada su u pitanju industrijske nekretnine, situacija je dosta neizvjesna i nove investicije ne mogu se predvidjeti. Turizam bi trebao biti standardno uspješan, ali i tu postoje razni, uglavnom pravni problemi.
Za kraj, optimizam dolazi iz susjedne nam Slovenije. Tržište stanova je u prva tri mjeseca poraslo za preko 70 posto! Nažalost, taj trend nisu pratile kuće.