Svijest o očuvanju okoliša jedna je od najvažnijih tema modernog društva, a jednako je važna i ona o štednji, to jest o racionalnoj potrošnji energije.
Hrvatska se također angažirala na ovom području i donijela obvezu energetskog certifikata za svaku zgradu na tržištu nekretnina. Sve moraju imati energetski certifikat i jasno određenu potrošnju energije za grijanje, hlađenje i ventilaciju, a ovaj dokument će postati dio svakog kupoprodajnog ugovora. Zgrade će se dijeliti na razrede A+, A, B, C, D, E, F i G.
Potrošnja energije sigurno će postati važan kriterij pri kupnji stana i poslovnih prostora.
Energetsku iskaznicu imati će i hoteli, restorani, sportski objekti i sve javne zgrade. Iznimka su samo zgrade manje od 50 kvadrata, te crkve, spomenici kulture i industrijske zgrade.
U Hrvatskoj je građevina koje će morati dobiti energetski ceftifikat oko milijun, a rok za prilagodbu je do ulaska u Europsku Uniju. Certificiranje će obaviti ovlašteni stručnjaci, a do sada je “školu” prošlo oko 50 osoba. Za sada u Hrvatskoj ni jedna zgrada nema certifikat. Investitor koji gradi nove zgrade dužan je osigurati energetski certifikat prije početka uporabe zgrade.
Što donosi certifikat?
- doprinosi redu na tržištu nekretnina
- daje jasnu sliku o potrošnji energije
- dokaz kvalitete
- poboljšanje marketinga

Zakonom o poticanju prodaje stanova država potiče kupnju zajmovima od 100 do 300 eura po metru kvadratnom. Iznos zajma ovisi o cijeni, najduži rok otplate je 30 godina, a najduži poček 20 godina, godišnja kamatna stopa 2% za razdoblje počeka, a za razdoblje otplate 5%. Na kamate se neće obračunavati PDV. Korisnik može u svakom trenutku prekinuti poček ili otplatu, te platiti ostatak iznosa u cjelini.

Tijekom 2009. došlo je do stagnacije na tržištu nekretnina, a slično je i u 2010. godini. Jedan od glavnih razloga stagnacije je pad kupovne moći građana. Ovim Zakonom uređuje se odobravanje zajmova iz državnih sredstava prilikom kupovine stana. Državna sredstva osigurana su u Državnom proračunu, a krajnji iznos utvrdit će Vlada Republike Hrvatske. Zajam se, naravno, otplaćuje u korist Državnog proračuna. Donošenjem Zakona želi se omogućiti građevinarima da sa dobivenim sredstvima od prodaje stanova započnu novi ciklus izgradnje, a kupcima povoljniji kreditni uvjeti uz državnu pomoć.

Zajam odobrava Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, koja obavlja i sve druge poslove vezane uz ugovor o zajmu. Podnositelj zahtjeva za zajam mora obavezno priložiti presliku osobne iskaznice, ugovor o kupoprodaji stana, dokaz da ima osigurana sredstva, presliku akta za uporabu građevine i javnobilježnički ovjerenu izjavu da nema stan ili da ima samo jedan stan koji prodaja, a ako je u braku i izjavu da bračni drug nema stan. Potpuni zahtjev za zajam je onaj koji od trenutka podnošenja sadrži sve priloge propisane Zakonom. Korisnik zajma koji se ne odazove pozivu za sklapanje ugovora gubi pravo na sklapanje ugovora. Ugovor o zajmu mora sadržavati izjavu korisnika zajma kojom dozvoljava uknjižbu hipoteke na nekretnini.

Iznos zajma koji se odobrava u pojedinom slučaju ovisi o cijeni kvadratnog metra:
300 € za 1000€
250 € od 1001€ do 1150€
200 € od 1151€ do 1300€
150 € od 1301€ do 1450€
100 € od 1451€ do 1600€

Rata stambenog kredita kod banaka u Hrvatskoj je viša nego stanarina koja se plaća kod iznajmljivanja. To je problem za većinu Hrvata…
Građani Hrvatske se zbog teške financijske situacije često odlučuju za podstanarstvo, to jest život u tuđim stanovima uz naknadu. U razvijenim zemljama Zapada to i nije tako čudno i velika većina ljudi cijele živote provede kao podstanari, ali kod nas se vlasništvo nad nekretninom uvijek stavljalo visoko na listu prioriteta, pogotovo jer se uz podstanarstvo veže čitav niz problema.
Jedan problem je disproporcija u cijeni i veličini stana, pa se tako događa da mala garsonjer ima istu cijenu kao duplo veći stan. Kvaliteta i opremljenost stana stana također nisu u skladu s visokim cijenama. U studentskim središtima poput Rijeke i Zagreba ovi problemi još više dolaze do izražaja. Velik broj podstanara živi u neprijavljenim stanovima, a većina ih to tolerira jer bi inače skočila cijena. U takvim slučajevima ne sklapaju se pravni ugovori, pa se često događa da vlasnik ne ispunjava svoje obveze prema podstanarima ili im ne vraća polog.
Kako gotovo da nema prijavljenih iznajmljivača, službene brojke govore kako u Hrvatskoj skoro da nema podstanara i zadnji podatak kaže kako se radi o nešto više od 40,000 kućanstava. Ipak, procjenjuje se kako je stvarna brojka tri puta veća.
Tu se vraćamo na početak… Hrvati žele svoj vlastiti stan i podstanarstvo smatraju samo privremenom situacijom, pa se zato na probleme rijetko obraća pažnja.

Godina 2010. uz sve ekonomske probleme dovela je i do pada kreditne zaduženosti. Tako nešto dogodilo se zadnji put početkom 2000. i analitičari procjenjuju kako će do značajnije potražnje doći tek za godinu dana.
HNB izvještava kako su na kraju veljače ukupni krediti poslovnih banaka iznosili nešto više od 250 milijardi kuna, što je što je nešto manje od 1% manje nego u istom razdoblju prošle godine. Ovom padu pridonio je pad kredita financijskim institucijama i stanovništvu.
U veljači je peti mjesec za redom nastavljen pada kredita stanovništvu, te su oni na kraju su veljače iznosili oko 120 milijardi kuna, 3,5% manje nego na kraju istog mjeseca 2009. Analitičari ocjenjuju da je razlog tomu rast nezaposlenosti i smanjenje dohotka zbog realnog pada plaća. Stambeni krediti, koji čine oko 40% ukupnih kredita stanovništvu, još uvijek bilježe godišnji rast, ali tek 0,2%.
Godišnja stopa rasta kredita poduzećima spustila se na tek nešto više od 1% te njihovo stanje na kraju veljače iznosi oko 100 milijardi kuna.
Kreditiranje države je početkom 2009. dostizalo i rekordne iznose rasta. Prema kraju godine smanjila se potreba za financiranjem kreditima domaćih banaka, pa su i stope rasta postajale sve manje. Tako su na kraju veljače krediti državi iznosili oko 30 milijardi kuna, što je gotovo 4% više nego u veljači 2009.
Analitičari smatraju da bi Vladini poticaji pri kupnji prve nekretnine moglo tek blago popraviti potražnju za stambenim kreditima, ali bez porasta zaposlenosti neće biti pravog oporavka tržišta kredita. Rast sezonske zaposlenosti tijekom ljeta bi mogao povećati potražnju za kratkoročnim kreditima, ali i to je upitno zbog pesimizma koji vlada među građanima.
Budući da je situacija u domaćim poduzećima lošija zbog krize, brzi financijski oporavak i povećanje potražnje za kreditima u gospodarskom sektoru nije izgledan. Ipak, mjere financijske pomoći koje je donijela Vlada možda malo poprave situaciju.