Tržište stanova u Hrvatskoj po nekim procjenama još se nije stabiliziralo. Analiza je mnogo i dolaze sa svih strana, a neki stručnjaci dosta pesimistično najavljuju kako će godina pred nama biti još gora i predviđaju daljnji pad cijena, makar takve procjene treba uzimati s rezervom.

Cijene stanova su u 2009. pale, ali teško je točno utvrditi koliko, jer je nekima zbog visoke kvalitete i dobre lokacije cijena čak i porasla, dok je ostalima drastično pala. Pravi podaci biti će poznati kroz nekoliko sljedećih tjedana. Osim problema s cijenama, veliki problem moglo bi biti i nevraćanje kredita bankama, zbog čega bi velik broj nekretnina mogao prijeći u njihovo vlasništvo, što bi pak moglo dovesti do nelikvidnosti zbog nemogućnosti prodaje istih. Ovakav razvoj događaja mogao bi se negativno odraziti i na građevinsku industriju, koja je već sada suočena s određenim problemima, a znatan broj građevinara, pogotovo manjih firmi, opravdano strahuje od bankrota.

Banke su se već počele pripremati za 2010. i krenule u otpis loših projekata. Loša kreditna politika vezana uz kreditiranje kupovine stanova tako će ostaviti traga na hrvatskom bankarskom tržištu, ali većina stručnjaka vjeruje kako će se banke izvući ulaganjima u nove isplative projekte.

Za 2010. prognoziraju se značajne promjene u politici investiranja u nekretnine u Hrvatskoj. Novih nekretnina biti će manje, a najviše će se isplatiti ulaganja u uredske zgrade, renoviranje i rekonstrukcija starih stanova, te gradnja energetski učinkovitih nekretnina koju će banke sve više poticati povoljnijim kreditima.

Točan broj neprodanih stanova nije poznat, ali pretpostavlja se kako se radi o brojci između 10,000 i 15,000 stanova, čija se vrijednost procjenjuje na preko 8 milijardi kuna. U takvoj situaciji trpe svi - država gubi zaradu od poreza, a građevinari će uskoro ostati bez posla, što će opet prouzrokovati pad prihoda države. Neki političari predložili su da se država aktivno uključi na tržište stvaranjem garantnih fondova kako bi se omogućilo da cijena komercijalnih stanova bude na razini onih iz programa poticane stanogradnje.

Financijski problemi i poteškoće u dobivanju kredita najveći su problemi mladih kada je u pitanju kupovina nekretnine. Jedan od problema su uvjeti koji se traže prilikom zapošljavanja, kao što su iskustvo, strani jezici i visoko obrazovanje, a sve to za malu plaću, ili čak minimalac. Uz takve uvjete postavlja se pitanje kako mladi mogu rješiti svoje stambene probleme.

Demografija je također dio problema, a pogotovo je prisutna u bivšim socijalističkim zemljama. Velik broj mladih parova s djecom žive ili kao podstanari ili kod roditelja, dok je kod samaca stanje još kritičnije. Nemogućnost rješavanja stambenog pitanja predstavlja jedan od vodećih razloga zašto mladi sve rijeđe ulaze u brak i odlučuju se za obitelj. Moglo bi se reći kako se radi se o začaranom krugu demografskih problema. O ovom pitanju treba se povesti rasprava i izraditi stambena strategija. Veliki broj mladih su podstanari i nalaze se u najnepovoljnijem položaju. Stanovi su mali, cije visoke, a činjenica da se najčešće iznajmljuje na crno onemogućava čak i povrat poreza.

Država bi se svakako trebala aktivnije uključiti u rješavanje ovog problema, kako poticanjem demografije, tako i poticanjem stanogradnje. Neke europske zemlje, poput Nizozemske i Francuske, već su čak i u svoje ustave uključile odredbe kojima ljudi imaju pravo na stanovanje, a država obvezu da im to osigura. U Hrvatskoj je tržište novih stanova do sada funkcioniralo dosta liberalno uz nekontrolirane cijene. U Europi je situacija nešto drugačija i radi se o dosta kontroliranom tržištu, pa tako veći gradovi i stambene zadruge često sudjeluju u planovima izgradnje stanova za građane, kao što je slučaj u Beču. U takvim slučajevima unaprijed se znaju i cijena i potencijalni kupci stanova.

Ukoliko se želi izbjeći daljnje pogoršanje demografske slike i stambenih problema, u Hrvatskoj bi se također trebalo početi razmišljati o značajnijoj ulozi države i gradova na tržištu nekretnina.

Pet hrvatskih stambenih štedionica u prvih 9 mjeseci 2009. zaključilo je preko 100,000 novih štednih ugovora vrijednosti oko šest milijardi kuna, što je rast od gotovo 10% u odnosu na isto razdoblje lani.

Najviše novih ugovora zaključila je Prva stambena štedionica. Također, iznimno dobri rezultati omogućili su da štedionice u Hrvatskoj ostvare velik rast prihoda i dobiti. Tako njihova ukupna bruto dobit iznosi preko 40 milijuna kuna, što je rast od preko 250% u odnosu na 17 milijuna iz prethodne godine. Najveću dobit ostvarila je Prva stambena štedionica. Jedina koja bilježi minus u poslovanju je Raiffeisen stambena štedinica. Ukupna aktiva hrvatskih stambenih štedionica krajem rujna iznosila je  preko 6 milijardi kuna, tj. oko 5% manje nego 2008. HPB stambena i Wüstenrot bilježe rast, a ostale pad vrijednosti aktive. Kod banaka i štedionica je prisutna zato visoka stopa adekvatnosti kapitala od 15%.

I na bankarskom tržištu ima dobrih novosti! Od 1. prosinca 2009. Zagrebačka banka je u ponudu ponovno vratila stambene kredite za mlade, namijenjene klijentima ispod 40 godina na rok do 25 godina. U odnosu na standardnu ponudu, kamatna stopa je niža za 0,5% i iznosi 7% uz valutnu klauzulu u € a smanjen je i omjer visine kredita i instrumenta osiguranja. Tako se kredit uz zalog na može odobriti uz minimalno učešće od 10% bez jamaca i bez depozita. Instrumenti osiguranja poput police životnog osiguranja, novčanih fondova ili depozita, te nakanada mogu se isplatiti iz kredita. Naknada iznosi 1% za kupnju i 2% za dogradnju ili rekonstrukciju nekretnine. Svi korisnici ZABA stambenih kredita ostvaruju velike popuste za opremu i uređenje nekretnine. Predsjednik uprave Zagrebačke banke istaknuo je kako su ovakve promjene moguće zbog sve jeftinijih izvora financiranja na međunarodnom tržištu, te da se može očekivati i daljnji pad kamata u Hrvatskoj. Veća i povoljnija ponuda kredita može pomoći pri prodaji novih stanova, pa je sve više investitora shvatilo da moraju prilagoditi svoje cijene novonastalim uvjetima na tržištu.