Ministar Šuker smatra kako je kriza na tržištu stanova psihološki problem, a ne financijsko pitanje.
Naime, ministar smatra kako kupovna moć i nije previše pala već je potrebno samo građane potaknuti da kupe stanove. Za to je potrebno potaknuti na neku vrst “dogovora” i suradnje između banaka, države i štedionica. Tako bi se banke trebale odreći dijela dobiti od kredita, a stambene štedionice probati potaknuti ljude da zaista kupe stanove. Činjenica da ljudi ne troše taj novac za stanove zato što im je ugrožena elementarna egzistencija, a ne zato što im je ideja o novom stanu jako mrska, nije uključena u ovu teoriju o psihološkom pitanju. Država je već učinila dovoljno putem poticaja za štednju i oslobađanja od poreza za kupnju prve nekretnine. Ove mjere su zaista pohvalne i tu se nema što reći, ali to nisu nikakve izvanredne mjere već propisi koji su postojali i prije krize, a za izlazak iz krize možda bi bilo dobro i uvesti neke izvanredne mjere na tržištu stanova. Ja osobno smatram kako je jedini put ka boljoj sutrašnjici na tržištu nekretnina veliki financijski poticaj proizvodnji od strane države i to putem preusmjeravanja sredstava iz administracije prema novim projektima i poticajima za izravna ulaganja. Tada neće biti upitno da li ljudi imaju dovoljnu kupovnu moć da kupuju stanove i vraćaju kredite. Ministar je zaključio i kako bi trebalo ukinuti neke zastarjele parafiskalne namete i naknade koji koče investitore, kao što je, recimo, naknada za slivne vode. Pohvalno i bez ikakve primjedbe, osim da se o tome uz državni aparat od nekoliko desetaka tisuća ljudi moglo misliti i ranije.
Što se tiče građevinara i njihovih problema, ministri Kalmeta i Šuker zaključili su kako je nelikvidnost tu sada najozbiljnije pitanje i kako će likvidnost kod najvećih naručitelja prije ili poslije popraviti stanje i pomoći pri oporavku. Ministar Kalmeta je još dodao kako slijede planovi za obnovu cesta i nove infrastrukturne radove što bi trebalo osigurati da naši građevinari kroz sljedećih nekoliko godina budu zaposleni. Ipak, naglašeno je i kako će domaćih prilika biti sve manje i kako će si naše najveće građevinske kompanije polako morati početi same stvarati nova tržišta.

Nedavno smo u jednom članku spominjali mogućnost skorog uvođenja poreza na nekretnine u Hrvatskoj, to jest određivanja godišnjeg modela plaćanja takvog davanja, kao što se uostalom radi u većini europskih zemalja.
Ipak, dosta je toga još nejasno kada se govori o uvođenju takvog poreza. Da li će se plaćati samo na one nekretnine koje su višak ili i na onu u kojoj živite? Da li će uvođenje tog poreza ukinuti neka druga davanja? Hoće li porez na nekretnine morati plaćati i oni koji su bili oslobođeni poreza na prvu nekretninu? Još je veći problem sa stanovima koji su opterećeni kreditima. Ukoliko vlasnik ima pravo na povrat kamata može se dogoditi da mu cijeli iznos povrata “pojede” upravo novi porez, a da ne spominjemo još i kako bi takav porez predstavljao. Također, treba imati na umu da ukoliko dvije osobe imaju nekretninu iste vrijednosti, ali jedna je opterećena kreditom, tada se tu ne radi o ljudima istog imovinskog stanja. Problem imaju i umirovljenici, kojima sigurno nikako ne bi odgovaralo da se krene s porezom koji bi zahvaćao i nekretninu u kojoj vlasnik živi. S druge strane, ako porez naplatimo samo na višak nekretnina, tada bi se moglo dogoditi da prihodi budu zanemarivi. Nejasno je i kome bi takav porez punio blagajnu, lokalnoj samoupravi ili državi? Možda se može uvesti i poseban lokalni porez na nekretnine i poseban državni! Nejasan je i model izračuna, po kvadratu, broju nekretnina ili vrijednosti? Tko će pravno gledano plaćati ovaj porez, pravne ili fizičke osobe, a možda i jedni i drugi? Dodajmo još ovome i podatak da se preko 50 milijardi kuna u Hrvatskoj nalazi u stambenim kreditima i sve poprima neku novu dimenziju.
Iz svega rečenog vidi se kako bi uvođenje poreza na nekretnine predstavljalo ogroman administrativni pothvat, pa upravo zbog toga mnogi ozbiljni ekonomski analitičari smatraju kako taj namet nećemo vidjeti još barem dvije godine i kako je njegovo uvođenje izvjesno možda tek 2012. godine, osim ako se ne nastavi trend hrvatske Vlade u uvođenju novih zakona i nameta bez prethodnih analiza, što bi u slučaju poreza na nekretnine zaista moglo završiti katastrofom. Ono što je pak izvjesno jest da će do tog poreza morati prije ili kasnije doći. Naime, tendencija je u europskim zemljama da se oporezivanje skreće s potrošnje na imovinu, a da ne spominjemo činjenicu kako, kao što smo već napomenuli, većina europskih zemalja ima nekakav oblik oporezivanja nekretnina.
Pitanja je tu mnogo, a odgovora ne baš previše. Jedino što možemo zaključiti jest kako je Hrvatska čini se čvrsto odlučila prigrabiti vodeću poziciju u svim porezima! Oporezivanje rada nam već osigurava “zlatnu” medalju, ali bolje uvijek biti siguran pa uvesti poneki novi porez. Izvinite na blagom sarkazmu, ali s obzirom na trenutačno stanje na tržištu nekretnina moje je subjektivno mišljenje kako bi se trebalo činiti sve da se ljude potakne da pohrle na tržište, a ne iritirati populaciju s novim porezima, jer riječ “porez” trenutačno i nije najpopularniji pojam u zemlji.

Podstanar ste već godinama i napokon ste se odlučili za kupovinu vlastitog stana, prve nekretnine u Vašem vlasništvu. Krediti jesu rizični i stanovi su skupi, ali podstanarstvo ipak nije idealno rješenje za zasnivanje obitelji.

Prilikom kupovine prvog stana ne treba žuriti s nijednom odlukom, već pažljivo razmotriti svaki potez. Za početak treba izabrati profesionalnu agenciju za nekretnine koja posluje prema svim propisima Republike Hrvetske vezanim uz posredovanje pri prometu nekretnina. Vaš agent mora biti u stanju objasniti Vam sve pravne detalje vezane uz kupoprodajni proces i pravno stanje nekretnine.

Nemojte na tržište nekretnina juriti bezglavo. Raspitajte se o stanju na tržištu i kretanju vrijednosti nekretnina. Nikako ne želite da uđete u velika zaduženja, a da Vaš stan nakon samo nekoliko godina izgubi velik dio svoje vrijednosti. Razgovarajte s ljudima koji se razumiju u nekretnine, zatražite više mišljenja i istražite situaciju na internetu. Postoje brojni portali i specijalizirane stranice sa pregršt informacija i stručnih analiza. Raspitajte se više i o kvartu koji ste izabrali. To je jedini siguran način da izbjegnete kasnije neugodnosti.

Nakon što ste se malo bolje informirali i obavili sva “teoretska” istraživanja vrijeme je da izađete na “teren” i ispitate situaciju iz prve ruke. Je li Vaš novi stan u blizini svih objekata koji su potrebni za lakši i ugodniji svakodnevni život? Da li su bolnice, parkovi, škole, radno mjesto, teretana pristupačni? Da li su pristupačni i drugi objekti koje možda ne želite imati u svojoj blizini? Možda niste tip osobe koja cijeni buku i ne želite život provesti u blizini kafića, noćnih klubova, velikih prometnica i slično? O svim ovim stvarima treba voditi računa!

Pogledajte zgradu u koju useljavate. Je li to novogradnja ili stara zgrada? Kontaktirajte neke arhitekte i inžinjere da za Vas provjere u kakvom je zgrada stanju, bez obzira da li se radi o novoj ili staroj zgradi. Starije zgrade gotovo sigurno znače da će Vašem stanu trebati neki popravci, ali ni novogradnja ne može jamčiti potpunu sigurnost. U današnje vrijeme se zaista grade svakakvi stanovi i opreza nikad dosta. Konzultirajte se i s agencijom za nekretnine koju ste angažirali. Ukoliko se radi o vrhunskim profesionalcima tada njihov savjet i preporuka zlata vrijede.

Koliki će biti Vaši troškovi života vezani uz stan i zgradu? Imate li osigurano mjesto za parking i da li ga plaćate posebno ili je uključeno u cijenu? Koliko je novca potrebno za održavanje same zgrade i razne druge naknade? Ti troškovi uglavnom nisu veliki, ali vrijedi ih znati prije sklapanja ugovora.

I za kraj pregledajte stan i sve one sitne detalje koji čovjeku mogu uljepšati život. Ukoliko ste tip koji voli pogled i ispijanje jutarnje kavice na balkonu, tada svakako i to postavite kao jedan od uvjeta koje Vaš novi stan mora ispuniti. To su male stvari koje Vam mogu značajno upotpuniti ugođaj življenja i ne bi ih se trebalo odricati, pogotovo ako imate dovoljno vremena da obavite pažljivu kupnju i ne žuri Vam se nigdje. Sretno i uživajte u kupovini prvog stana!

Svjetska banka uputila je neke preporuke koje bi trebale potaknuti brži razvoj poduzetništva u Hrvatskoj te ubrzati izlaz iz financijske krize i recesije.
Među tim preporukama našla se i jedna vezana za Porez na promet nekretninama. Stručnjaci iz Svjetske banke tvrde da je taj porez jedna od većih prepreka daljnjem razvoju gospodarstva. Taj porez se danas plaća po stopi od 5% što ljude odvraća da formalno riješe status svojih nekretnina. Naglašeno je i kako su europske zemlje s kojima se Hrvatska najčešće uspoređuje, kao što su na primjer Poljska i Slovačka, odavno riješile taj porez. Hrvatskoj se preporuča da u potpunosti ukine Porez na promet nekretninama i umjesto njega uvede fiksnu naknadu za prijenos vlasništva nad nekretninom.
Da stvar bude još kompliciranija, nije jedino porez problematičan. Tu je i pomalo besmislena odredba da svaki prijenos vlasništva mora ići preko suda i nije pravno valjan dokle god ga sud ne odobri. S obzirom na “legendarnu” brzinu i učinkovitost hrvatskih sudova, jasno je zašto takva odredba koči razvoj poduzetništva i tržišta nekretnina u Hrvatskoj. Riješenje koje preporuča Svjetska banka jest da se taj postupak u potpunosti ukloni iz nadležnosti sudova i da se stvori neka vrst one-stop-shopa za upis nekretnina. Također se preporuča i da se omogući upis vlasništva elektronskim putem preko interneta.
Problemi s nekretninama uvelike utječu na razvoj novih malih tvrtki jer ih koči nedostupnost zemljišta, pogotovo u primorskim regijama.
Svjetska banka želi da se Hrvatska kao zemlja kandidat za ulazk u Europsku uniju što prije izvuče iz krize, ali odluka o prihvaćanju ili odbijanju ovih savjeta vezanih uz promet nekretninama sada je samo na hrvatskoj Vladi.