U srednjoj i istočnoj Europi kriza je značajno promjenila način poslovanja na području rezidencijalnih nekretnina, ali velik broj ljudi i dalje planira kupovinu nekretnine. Naime, istraživanja pokazuju kako kvalitetnih stanova i dalje fali.
Tijekom zadnjih nekoliko godina stanogradnja je bila u strašnom uzletu, ali unatoč tome potražnja je stalno bila mnogo veća od ponude. Gospodarski rast i povećanje plaća doveli su do situacije da je većina ljudi, iako su neki već bili vlasnici nekretnina, težila poboljšanju standarda stanovanja. S obzirom na takvu situaciju na tržištu, postoji velik potencijal za daljni razvoj. Naime, većina stanova u Hrvatskoj i regiji izgrađena je još za vrijeme socijalizma i kvalitativno nisu ni približno na razini onih u europskim zemljama. Ovakva situacija tako mnoge potiče da prodaju svoje stare stanove i kupuju nove, a to pogotovo vrijedi za neka područja na jadranskoj obali i izvan velikih gradova, gdje se očekuje najviše novih investicija u izgradnju stanova i kuća. Nezadovoljena potražnja i slabija kvaliteta tako su najbolji jamac da tržište nekretnina u Hrvatskoj neće propasti do kraja.
Ipak valja imati na umu da makroekonomska situacija trenutačno nije povoljna kao prije. Potencijal za gospodarski rast i dalje postoji, ali banke su digle kriterije za kredite zbog velikog rizika tako da je kapital nedostupan i građanima i investitorima. Unatoč tome predviđa se da će doći do samo kratkoročnog usporavanja tržišta, dok se dugoročno gledano može očekivati ponovni stabilni rast uz možda nešto drugačiju politiku cijena.

Nakon povećanja PDV-a i stvaranja novih nameta, čini se da još nije gotovo jer se već planira i porez na nekretnine.
Nikakvi detalji vezani za ovaj novi porez još nisu poznati, ali se spominje kako će se možda oporezivati druga i treća nekretnina. Neki ekonomski analitičari smatraju kako je oporezivanje imovine, pa tako i nekretnina, pametan i dobar potez, ali i kako bi se onda rad i dohodak trebali manje oporezivati. Jedan od modela koji bi mogao biti primjenjen jest oporezivanje samo dijela stambenog prostora ovisno o broju ljudi koji ga koristi, pa bi se tako oporezivao samo “višak” kvadrata. Drugo moguće rješenje je da se ne oporezuje prostor ili broj, već vrijednost nekretnine. Osim poreza na nekretnine spominju se i novi porezi na dividende i kapitalni dobitak.
Uglavnom, treba počekati na proračun za 2010. pa vidjeti što će se novoga “zakuhati” u hrvatskoj Vladi.

Nema kupaca na hrvatskom tržištu nekretnina i cijene su u zadnjih godinu dana značajno pale. Jedan dio agenata smatra kako će se cijene još značajnije smanjivati u narednoj godini, ali većina analitičara se ipak slaže kako je sada optimalno vrijeme za kupnju.
Cijene su danas na najatraktivnijim lokacijama kao što su Istra ili Dubrovnik puno realnije nego prije, a pod utjecajem financijske krize došlo je do značajnih promjena u potražnji za nekretninama iz inozemstva, pogotovo kada se radi o kupcima iz Velike Britanije, kojih je sada mnogo manje nego prije. Početak ove godine donio je izrazito lošu situaciju, pa je uskoro u Hrvatskoj bilo više od 10,000 neprodanih stanova, te čak ni zakon o izjednačavanju stranih kupaca s domaćima nije donio značajniji napredak. Unatoč svim problemima Hrvatska je dalje veoma atraktivno turističko odredište, koje i ove godine unatoč krizi bilježi bolje rezultate nego druge razvikane destinacije poput Francuske, Španjolske ili Italije, što ju čini i iznimno zanimljivom svim investitorima u nekretnine. Ljepota hrvatske obale i malih gradića očarava sve posjetitelje, ali valja upozoriti na nužnost angažiranja kvalitetnog odvjetnika i agencije za nekretnine. Mnogi vlasnički odnosi i dalje su nesređeni još iz doba socijalizma, pa valja paziti da se investicija u lijepi novi dom ne pretvori u pravni pakao po hrvatskim sudovima, koji su među najneučinkovitijima u svijetu.