Zadnjih nekoliko godina poslovni prostori gradili su se u velikom broju, a prije krize najavljivalo se još novih poslovnih zgrada. Tada je nastupila recesija i svi planovi su stavljeni na čekanje.
Sreća je da je velika većina prije toga izgrađenih prostora već bila iznajmljena i kompanije koje sada posluju u njima vezane su za te prostore još nekoliko godina. To je na tržištu ostavilo mali broj neiskorištenih prostora, a istovremeno je zbog financijske krize pala i potražnja. Možda će zvučati malo čudno ali tržište komercijalnih nekretnina u Hrvatskoj dolaskom krize se stabiliziralo, jer bi u suprotnom došlo do značajnog povećanja ponude u odnosu na potražnju, pa bi cijene drastično pale, kao što se već i dogodilo u nekim europskim metropolama.
Trenutačno razvoj novih projekata stoji jer su banke postrožile uvjete financiranja, pa investitori velik dio sredstava sada moraju osigurati sami. Unatoč svim problemima u budućnosti se očekuju daljni razvoj regionalnog tržišta poslovnih nekretnina i nove investicije.

Već smo se nekoliko puta pozabavili ovim pitanjem, ali kada govorimo o kupnji stana i svim obvezama koje su vezane uz to, tada nema uzalud potrošenih riječi. Jednostavno se radi o toliko važnoj odluci da treba misliti na svaki detalj.
Pitanje je naizgled jednostavno: Jedna soba manje u potpuno novom stanu, ili pak jedna soba više u malo starijem stanu u staroj zgradi kojeg uz to i treba malo urediti.
Također valja napomenuti kako ulaganje u stan nije nikakvo kratkoročno ulaganje. Kredit se uzima na nekoliko desetljeća, a u tom razdoblju može se dogoditi sve i svašta. Zamislite da ostanete bez posla? Možda se razbolite, pa će vam otplata stana biti zadnja briga? A što ako pak banke u svojoj bezgraničnoj pohlepi odluče povisiti kamate baš u vrijeme najveće moguće gospodarske krize, kao što se nedavno i dogodilo kod nas? Stari stan je puno jeftiniji i to je njegova glavna prednost u ovakvim situacijama, ali novi stan je zato puno lakše prodati u slučaju nužde i možete biti sigurni da neće previše izgubiti na vrijednosti ako je prošlo samo par godina od izgradnje.
Jedan od načina kako da donesete isptavnu odluku jest da cijelom problemu pristupite studiozno. Najbolje je uzeti papir i olovku, ili pak sjesti za kompjuter i otvoriti neki dokument, ovisno o tome čemu ste skloniji, te krenuti u nabrajanje razloga. Nakon što ste naveli sve moguće razloge za kupnju starog ili novog i još tomu pridodali neke druge poput susjedstva u kojemu se zgrada nalazi, blizine nekih sadržaja, infrastrukture i ostaloga, vrijeme je da krenete što vam je od svega toga važno, a što manje važno. Ne razumijete? Recimo da radite 12 sati dnevno, ili čak više. Da li vi imate vremena za nadgledanje majstora koji bi prionuli na posao renoviranja stana? Da li si možete priuštiti odlazak na godišnji odmor samo kako bi sredili stan? Ovaj kriterij očito vam je iznimno važan, te ga sukladno tome stavljate na vrh liste i radi se o velikom plusu za kupovinu novogradnje. S druge strane, možda baš volite farbati, popravljati sitnice, čistiti i obavljati slične male poslove oko uređenja stana. Tada čak možete i razmisliti da uzmete godišnji kako bi renovirali stan, jer očito je da ćete u tome uživati, a ne mučiti se i gubiti vrijeme. Stari stan ne predstavlja vam očito nikakav problem! Sličnu analizu napravite za sve kriterije koje ste odredili i vidite na čemu ste.
Naravno, financije su možda najvažniji kriterij. Stari stanovi su uglavnom jeftiniji, osim ako se ne radi o zaista atraktivnim nekretninama na ekskluzivnim lokacijama. Uz cijenu starog stana pak morate unaprijed dodati i cijenu preuređenja, stoga morate paziti da detaljno razmotrite sve što treba učiniti i napravite realnu procjenu. Kod novih stanova dobivate sve novo, ali zato je cijena sukladno tome i dosta visoka. Uglavnom, s obzirom da se život u Hrvatskoj uglavnom svodi na brojke, teško da ćete pogriješiti pri financijskoj računici, jer bi vas to moglo previše koštati. Bitno je da za cijenu koju plaćate dobijete stan koji zadovoljava sve vaše kriterije koje ste ranije postavili.

Tržište nekretnina je po svojim osobinama kao i svako drugo tržište, te je kao takvo podložno svim zakonima ponude i potražnje.
Ove godine se tako na hrvatskom tržištu nekretnina dosta toga promjenilo. Zaposlenost u zemlji je pala, veliki je strah od pada vrijednosti nacionalne valute, radna mjesta su nesigurna, a kredite je nemoguće dobiti po prihvatljivim kamatnim stopama. Ove okolnosti rezultirale su padom potražnje za nekretninama, a pogotovo za stanovima. Istovremeno, broj stanova je iznimno velik, a očekuje se da će neko vrijeme još rasti. Da sve bude još malo zanimljivije, u priču su se uključili i brojni obični građani koji su počeli iznajmljivati stanove jer jednostavno nemaju više dovoljno novaca da si priušte da ti stanovi budu u stanju “mirovanja” ili čekanja na prodaju. Ovo stvara iznimno veliku ponudu u odnosu na potražnju.
Sve ovo moralo bi prema ekonomskim zakonima rezultirati padom cijena nekretnina. U dugom roku cijene bi opet trebale početi rasti, pa se može očekivati i da će se investitori opet probuditi.