Voditelji projekata u razvoju nekretnina podržavaju inicijativu saborskih zastupnika prema bankama za smanjenje kamata na kredite. Nekretninci tu inicijativu ocjenjuju dobrodošlom u uvjetima aktualnih događanja na tržištu kapitala koji utječu na cjelokupno gospodarstvo. Za ovu se inicijativu očekuje se i podrška od monetarne i fiskalne vlasti u zemlji.
Naglašava se da stanogradnja ima višestruki značaj jer zapošljava veliki broj radnika, a ima i socijalne i demografske učinke. Za građane je svaki porast kamata osjetljivo pitanje i izravan udar na standard, a poslodavcima otežava poslovanje i utječe na razvoj.
S obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju od bankarskog sustava se očekuje razumijevanje i smanjenje profitnog očekivanja koje treba biti prilagođeno stanju u gospodarstvu i društvu.
Saborski zastupnici ocijenili su tijekom rasprave o izvješću HNB-a za prvo polugodište 2008. da poslovne banke u Hrvatskoj posluju dobro i imaju prostora za smanjivanje kamatnih stopa, umjesto da ekstra profit prelamaju preko leđa građana.

Unatoč krizi u istočnoj Europi, nekretnine na primamljivim lokacijama izazivaju i više nego dobar interes ulagača.
Vjerojatno ulazimo u godinu koja će biti u znaku kupovanja poslovnih prostora i luksuznih nekretnina. Dani transakcije velikih količina novca su davna prošlost. Banke prakticiraju strogu politiku zajmova, pa će ključ uspjeha u 2009. biti posjedovanje velikih količina gotovine. Dobro je i to što banke moraju izdavati pozajmice kako bi ispunile očekivanja dugogodišnjih klijenata, pa je vrlo vjerojatno da će banke početi izdavati pozajmice pouzdanim i dugogodišnjim klijentima, ali to ne znači da će banke financirati špekulativne projekte.
Predviđa se i skori novi priliv imovine na tržište jer će neki vlasnici zbog krize biti primorani na prodaju svoje nekretnine, pa čak i ako se radi o atraktvinom poslovnom prostoru kakav bi bio idealan za ulaganje ili o luksuznoj ekskluzivnoj nekretnini.

Prvi uvjet je određivanje realne cijene. Nekretninu nemojte podcijeniti, ali je nemojte ni precijeniti, jer ćete u tom slučaju vremenski dugo prodavati, a cijenu nećete dobiti.
Često se cijena odredi po uzoru na cijenu iz susjedstva ili na cijenu nekretnine u istom dijelu grada. Kod formiranja cijene ne smije se zaboraviti starost, ogromna okućnica susjeda, raspored prostorija, pozicija, fasada, bazen, okoliš… Uglavnom, susjedova kuća ima sve ono što vaša nema.
Poželjno je da prodavatelj preciznije procijeni vrijednost svoje nekretnine, pojedinačno cijeneći sve faktore jer jedino tako brza prodaja neće izostati. Objektivno, prodaja nekretnine po realnoj cijeni ne bi smjela trajati tri godine. Ozbiljan kupac očekuje ozbiljnu cijenu oko koje se može malo cjenkati, ali ne računa na spuštanje 30% ili više. Sigurno je dobro konzultirati se sa stručnim osobama prije formiranja cijene nekretnine, ako se prodaja želi obaviti što brže.
S druge strane postoje i kupci koji bi htjeli kupiti vašu nekretninu po nerealno niskoj cijeni. Dok neki prodavatelji precjenjuju vrijednost kuće ili stana, neki kupci precjenjuju vrijednost svog novca. Takvi kupci pokušavaju dobiti cijenu koju objektivno nije moguće dobiti, a još da mu ostane za opremanje nekretnine, a možda i auto. U cijenu tako ne može biti ugrađena “ljubav” prema nekretnini, novac koji vam treba da rješite sve svoje probleme, a niti cijena može biti formirana po iznosu koji je kupac sebi zamislio.
Osim cijene, treba i kvalitetno predstaviti nekretninu. Kvalitetne fotografije su veoma važne, a i nemojte da vam bude teško kvalitetno opisati nekretninu. Kupcu su potrebni svi vizualni i tekstualni podaci kako bi što brže shvatio da gleda kuću koja odgovara njegovim standardima i financijskim mogućnostima.

Usprkos krizi, cijene nekretnina i dalje osjetno ne padaju, a pada tek prodaja. Cijene u Britaniji pale su za 9% a do kraja 2010. očekuje se pad od 13%. Drastično je pala prodaja, a broj odobrenih kredita pao je za punih 60%. Još gore je u SAD, gdje se očekuju pljenidbe imovine čak i ondje gdje žive dobrostojeći Amerikanci. Cijene padaju i u Skandinaviji, srednjoj Europi, stagniraju u Srbiji i Crnoj Gori. Što se dakle događa u Hrvatskoj?
Igra živaca između banaka, kupaca i investitora. Trenutno su snažni pritisci na pad cijena i slična situacija će se nastaviti dok se ne rasprodaju sve zalihe stanova izgrađenih još prije krize.
A što onda? Nakon kraćeg razdoblja u kojem biti i nekih odličnih prilika da se kupi po znatno nižim cijenama, doći će do općeg pada ponude, a samim time vjerojatno i do rasta cijena pošto su potrebe za nekretninama u Hrvatskoj kronično nezadovoljene.
Znači pitanje je: “Kupiti ili ne kupiti stan?” Svaki ekonomist koji se barem malo razumije u najosnovnija ekonomska pravila u trenutku krize ima samo jedan savjet: trošiti, trošiti i samo trošiti ako imate što za potrošiti. Ako imate mogućnosti da zaista ulažete u nekretnine upravo je sada savršeni trenutak za to! Naravno, pritom mislimo na kvalitetne nekretnine koje neće same po sebi gubiti vrijednost. Cijelo tžište doslovce vam se nudi na dlanu!

Vrijeme je da zaključimo s porezima na nekretnine na ovome blogu. Nakon ovoga znati ćete vjerojatno sve što se može znati vezano uz poreze na promet nekretninama.

Tko plaća porez na promet nekretninama i u kojem iznosu?
Porez na promet nekretninama plaća kupac po poreznoj stopi od 5% prodajne cijene, to jest tržišne vrijednosti nekretnine prema Poreznoj upravi. Izuzetak je slučaj u kojem kupac rješava svoje stambeno pitanje prvi put.

Koji je rok za prijavu i uplatu poreza na promet nekretninama?
Rok za prijavu porezne obveze je 30 dana, a rok za plaćanje poreza je 15 dana od dana ispostave rješenja. U slučaju nepravovremenog plaćanja, obračunavaju se kamate za svaki dan kašnjenja.

Podliježu li ugovorne strane još nekim porezima?
U slučaju da prodavatelj prodaje nekretninu po cijeni višoj od nabavne cijene u periodu kraćem od tri godine od kada ju je stekao, tada je na ostvarenu razliku obvezan platiti porez koji iznosi 35% uvećan za prirez.

Na koji način je oporezovan najam ili zakup nekretnine?
Porez na najam i zakup nekretnina određen je Zakonom o porezu na dohodak kao dohodak od imovine i imovinskih prava. Kod takvog dohotka priznaju se izdaci u visini od 30% od stvarne najamnine ili zakupnine. Predujam poreza plaća se do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec i iznosi 15% od iznosa umanjenog za priznate izdatke. U slučaju iznajmljivanja turistima za koje je plaćena boravišna pristojba, izdaci se u utvrđuju u visini 50% od ostvarene najamnine. Predujam poreza u ovom slučaju obračunava i isplaćuje sam porezni obveznik pri svakoj naplati najamnine u visini od 15% od iznosa umanjenog za priznate izdatke.

Koliko iznosi agencijska provizija za posredovanje u prometu nekretninama?
Agencijsku proviziju plaća strana koja zatraži posredovanje agencije. Proviziju određuje agencija, a obično iznosi 2% do 3%.

Postoji li razlika između domaćih i stranih poreznih obveznika?
U pogledu plaćanja poreza na promet nekretnina strane fizičke i pravne osobe izjednačene su s domaćima, osim ako međunarodnim ugovorom između zemalja nije drukčije određeno.

Tko i kako utvrđuje tržišnu vrijednost nekretnine?
Porezna uprave prema mjestu nekretnine na temelju isprava o stjecanju. Ako promet nekretnine nije prijavljen prema tržnoj vrijednosti Porezna uprava je ovlaštena procjenom utvrditi tržišnu vrijednost.

Postoji li obveza plaćanja poreza na promet nekretnina kad kupac nekretnine, zbog prava trećih osoba, ne može stupiti u posjed nekretnine?
U tom slučaju porezna obveza nastaje u trenutku zaključivanja ugovora na osnovi koje se stječe nekretnina, neovisno o tome što kupac ne može stupiti u posjed dotične nekretnine.

Koje je isprave porezni obveznik dužan dostaviti uz prijavu poreza na promet nekretnina?
Isprave o stjecanju vlasništva nad nekretninom (kupoprodajni ugovor, ugovor o darovanju, pravomoćno rješenje o nasljeđivanju i slično), a na zahtjev Porezne uprave i druge isprave za utvrđivanje porezne obveze.

Kod iznajmljivanja nekretnina postoje dvije različite situacije. Ukoliko iznajmljujete stan za stanovanje onda ne ulazite u sustav PDV-a bez obzira koliko zaradili godišnje jer su te usluge neoporezive. Ako pak iznajmljujete prostor tvrtki kako bi ona obavljala svoju djelatnost onda ulazite u sustav ukoliko zaradite više od 85.000 kn u jednoj godini, te morate voditi i poslovne knjige. To možda i nije tako loše jer bi eventualno mogli ubaciti neke troškove koji bi bili porezno priznati i po kojima bi si mogli priznati pretporez. Ukoliko ste već toliko sretni da imate stan ili kuću viška za iznajmljivanje bilo bi pošteno i platiti malo poreza i prireza. Postupak je vrlo jednostavan, ali se ne odnosi na one koji se bave turističkom djelatnošću već samo na fizičke osobe koje iznajmljuju svoje nekretnine drugim fizičkim i pravnim osobama. Recimo da ste našli podstanara i otvorili žiro račun u banci jer naplaćivanje najamnine u gotovini ne dolazi u obzir. Zatim slijedi potpisivanje ugovora s podstanarima, određivanje mjesečne najamnine i dostava ugovora u poreznu upravu. Porezna uprava će vam izračunati porez na sljedeći način:

Cijena najma je 1.000,00 kn.
Iznos se umanjuje za 30% porezno priznatih izdataka, tj. za 300,00 kn.
Na tih 700,00 kn plaćamo samo 15% poreza što iznosi 105,00 kn.
Na kraju se plaća prirez na iznos poreza. Ako živite u Zagrebu to je 18% od 105,00 kn, tj. 18,90 kn.
Imate ukupno 123,90 kn poreza i prireza mjesečno.
Redovne mjesečne uplatnice na iznos od 123,90 kn možete platiti putem internet bankarstva ili u banci, pošti ili FINI.

Ukoliko pokušavate prijaviti manji iznos nego što ste dogovorili s podstanarima, porezna uprava ima pravo procijeniti koliko zaista najam na toj lokaciji. Ako procijene da je iznos premali, oni će obračunati porez i prirez na viši iznos i platit ćete više. Držite se realnih tržišnih cijena i ne bi trebalo biti problema. Na kraju godine niste dužni podnijeti godišnju poreznu prijavu zbog dohotka od najma, ali ako iz drugog razloga podnosite prijavu onda morate i to prijaviti.